Rom 6
PNG1 Ariya iga kiyersi marqom? Iga endegsi marqom kiyo, “UÅgum, iga une gargekoba yoqnqom. Yim dena Qotei a iga qa are tulaÅ boleiyoqnqas.” Iga degsi marqom kiyo? 2 Sai bole sai. Iga moiyobulosim une aqa kumbra uratem. Deqa iga olo une yoqnqom e? Sai. 3 Iga Kristus Yesus beteryosim aqa ñam na yanso em. Kumbra dena iga a koba na moiyobulem. NiÅgi di qaliesai kiyo? 4 Iga yanso osim dena iga Kristus beteryosim a koba na moiyobulem. Deqa Abu na iga Kristus koba na subq atobulej. Osiqa aqa siÅgila kobaquja na olo Kristus subq na tigeltej. Deqa iga dego a ti Åambile bunuj osim kumbra bole dauryoqnqom. 5 Kristus a moiyej deqa iga a beteryosim a ti moiyobulem. A olo subq na tigelej dego kere iga kamba a beteryosim olo subq na tigelqom. 6 Iga qalie, une aqa siÅgila a gago jejamuq di waueqnu. SiÅgila di koboqajqa deqa gago areqalo namij a Kristus ombla Åamburbasq di moiyej. Deqa bini iga olo une aqa kaÅgal tamo bul sqasai. 7 Iga moiyo tamo bulem deqa une na iga olo ojqa keresai. 8 Od, iga Kristus ombla moiyobulem deqa iga qalieonum, iga a ombla olo Åambile sqom. 9 Iga qalie, Kristus a subq na tigelej deqa a olo bunu moiqa keresai. Moiyo na a olo taqatqa keresai. 10 A bati qujai qa moiyej. Aqa kumbra dena a na une aqa siÅgila kobotej. Ariya bini a olo Åambile unu di a Qotei ombla Åambile unub. 11 Dego kere niÅgi endegsib are qaliy. NiÅgi moiyobuleb deqa niÅgi olo une aqa kaÅgal tamo bul sosai. NiÅgi Kristus Yesus beteryosib Qotei ombla Åambile unub. 12 Deqa une a nuÅgo jejamu taqatqa laqnimqa niÅgi na olo saidyiy. NiÅgi degyqab di niÅgi nuÅgo jejamu qa areqalo uge uge dauryoqnqasai. NuÅgo jejamu agi bunuqna moiqas. 13 Une a nuÅgo siÅga ti baÅ ti taqatqa laqnimqa niÅgi na olo saidyiy. NiÅgi degyqab di niÅgi kumbra uge uge dauryoqnqasai. NiÅgi subq na olo tigelobulosib Åambile unub deqa niÅgi nuÅgo segi jejamu ti baÅ ti siÅga ti Qotei yibqa a segi na taqatqas. Yim dena niÅgi kumbra bole dauryoqnqab. 14 Une na niÅgi olo taqatÅgwasai. Di kiyaqa? NiÅgi dal anjam aqa sorgomq di sosai. Qotei a niÅgi qa are boleiyej kumbra di aqa sorgomq di niÅgi unub. 15 Od, iga olo dal anjam aqa sorgomq di sosai. Qotei a iga qa are boleiyej kumbra di aqa sorgomq di iga unum. Deqa iga kiyerqom? Iga une yoqnqom e? Sai bole sai. 16 NiÅgi qalie, niÅgi nuÅgo segi jejamu osib tamo bei yosib aqa anjam dauryoqnqab di niÅgi aqa kaÅgal tamo sqab. Dego kere niÅgi une dauryoqnqab di niÅgi une aqa kaÅgal tamo bul sqab. Osib niÅgi moreÅqab. Ariya niÅgi Qotei aqa kaÅgal tamo sosib aqa anjam dauryoqnqab di niÅgi tamo bole une saiqoji sqab. Di niÅgi qaliesai kiyo? 17 Bole, nami niÅgi une aqa kaÅgal tamo bul soqneb. Sonabqa bunuqna Qotei na niÅgi anjam bole merÅgonaq qusibqa nuÅgo are miligiq na dauryoqneb. Qotei a degyej deqa iga na a tulaÅ biÅiyoqnqom. 18 NuÅgo une na niÅgi tonto talq di breiÅgobulonaq sonabqa Qotei a dena niÅgi olo eleÅej. Deqa bini niÅgi kumbra bole aqa kaÅgal tamo bul unub. 19 O ijo was, e mandam tamo naÅgo kumbra qa niÅgi yawo anjam merÅgeqnum. Di kiyaqa? NiÅgi ijo anjam endi geregere poiÅgosai deqa. Nami niÅgi na nuÅgo siÅga ti baÅ ti naÅgi odnjreqnabqa naÅgi kumbra jiga ti kumbra uge ti naÅgo kaÅgal tamo bul sosibqa niÅgi kumbra ugeq breiÅgoqneb. Ariya bini niÅgi na olo nuÅgo siÅga ti baÅ ti minjribqa naÅgi kumbra bole aqa kaÅgal tamo bul soqnebe. Yim gam dena Qotei na niÅgi aqa segi kumbra boleq di atimqa niÅgi dauryoqnqab. 20 Nami niÅgi une aqa kaÅgal tamo bul soqneb. Bati deqa niÅgi kumbra bole aqa kaÅgal tamo bul sosai. 21 Kumbra uge uge niÅgi nami yoqneb qaji dena niÅgi aqaryaiÅgosaioqneb. Agi bini niÅgi kumbra deqa jemaiÅgeqnu. Kumbra dena tamo naÅgi moiyo gam tureqnub. 22 Ariya nuÅgo une na niÅgi tonto talq di breiÅgobulonaq sonabqa Qotei a dena niÅgi olo eleÅej. Deqa bini niÅgi Qotei aqa segi kaÅgal tamo unub. Deqa niÅgi iÅgi boledamu oqab. IÅgi boledamu agiende. Qotei na niÅgi aqa segi kumbra boleq di atimqa niÅgi dauryoqnqab. Osib niÅgi Åambile gaigai sqab. 23 Une na aqa kaÅgal tamo naÅgi awai enjreqnu. Awai agiende. NaÅgi moreÅeqnub. Ariya Qotei na iga iÅgi boledamu laÅa egeqnu. IÅgi boledamu di agi iga Åambile gaigai sqom. Åambile di iga gago Tamo Koba Yesus Kristus aqa wau na oqom.
