Acts 26
WBT1 Ale supe Agrippa mo verea isan Paul mara, “O erÌi turu natu, o retireti.” Ale Paul mo turu mo tahe na limana ale mo tapulo retireti mara, 2 “Enau na avulahi jea supe Agrippa matan engko natu o pa tapurongo na noku retireti matan la hinau nike tamlohi tatavera nona Jew la lo tuvaiau hinira. 3 Matan na levosahia vara engko ko levosahi mamahuni na posposi nona Jew peresi na retiusia sei tamlohi la lo sorahira tarea. Ale matan haratu, na lo usia isam vara o rÌomperavu mata tapurongo isaku. 4 Jew tari la levosahi mamahuni na mauriku, mo tapulo na lo uluvou peresi na tahisaku tataholo ale na rani na lo toho Jerusalem. 5 Vara la majinga la erÌi verea vara enau Pharisee matea, vao matea sei la rÌilangi jea mata norÌa rasua. 6 Ale nakerihi na lo turu na aria, na lo rÌomtoho matan retitauhi atu God mo vaia isana norÌa pua vara i masese. 7 Supe Agrippa, noku tamlohi tavera, retitauhi atu natu mo vai la tavtavui tupu sangavulu rÌomana mo rua atu la lo volitusi isan God tarea matana. Matan rÌomtoho atu natu, la Jew nike la lo tuvaiau matana. 8 Mata sava natu, mo rÌilangi vara tea i rasua vara God mo lo sauteterahi na tamlohi mate? 9 VararÌuhu, tiroma enau haseku na levosahi mamahunia vara mo tataholo vara a komo na tamlohi usuri non Iesu mara Nazareth. 10 Ale hinau atu natu, na vaia Jerusalem. Na sopo tau na tapuhi na ima rÌilangi na suiha na lavia isana moli nona prÌis purongo, pani na majinga vara la pa vilimateira. 11 Vaha visa na rupira na asi maja matea na ima lotu nona Jew, ale na vaihitea vara la retisati hin KrÌisto. Matan na lo lolokoru sasati hinira, na vano vara a tipahira na taon tavera na jara tinapua sohena. 12 Na lo vai hinau atu natu hin rani atu na lo sahe Damascus, moli nona prÌis la sileau na suiha vara a erÌi vaia, 13 moiso na pa lo toho na maleleku korong alo mo posi noku tamlohi tavera, na hite na memera tavera matea mo tai na tuka, mo mera mo jeu na alo, mo sasari rÌalihiau peresi la haratu la lo hahau peresiau. 14 Kamara kama jovi sivo na lepa moiso, na rongo na leo matea mo retireti isaku na leomam tavtavuin Israel mara, ‘Saul, Saul, mata sava ko lo tipahia? Ko lo hasem hotiho!’ 15 Ale nara, ‘Engko hare tamlohi tavera?’ Ale Moli mo verea isaku mara, ‘Enau sei Iesu haratu ko lo tipahiau. 16 Pani o turu! Matan na pala isam vara a virÌoniho vara engko volitusi matea. Ale o pa vereuli na hinau ko hitera ale hin te hinau a pa mele vujangira isam. 17 A pa juriho isana tavtavuim peresi la tamlohi rÌorÌoha sei na lo rÌuleho vano isara, 18 matan vara o pa roi na matara vara la pa vaharÌi na rÌorÌoha la mai na malarani, ale vara la malue na suihan Setan la mai isan God matan vara i erÌi rÌomi na nora hehe, ale la pa lavi na rÌungara peresi la haratu sei God mo tapuhira mata nora rasua hiniau.’ 19 Matan haratu supe Agrippa, enau na oloolo hin hinau atu Moli na tuka mo vujangia isaku, 20 ale matana, na vereulia isana mara Damascus tiroma, moiso isan la haratu la lo toho Jerusalem ale na jara tari Judea, ale isana tamlohi rÌorÌoha matan vara la pa vaharÌi na nora hehe la mai isan God, ale la vujangia vara vararÌuhu la posi moiso na nora vavahinau rÌuhu la lo vaira. 21 Matan hinau atu natu, Jew la tauriau na lolo rope Temple, ale la lo vaihitea vara la vilimateiau. 22 Pani, na lo lavi na tuetueni isan God tarea mo tikeli nahapani, ale na lo turu na lo vereulia isan la haratu la tamlohi purongo, peresi la haratu la aulu, na sopo vere te hinau tinapua, pani haratu purongo sei prÌovet peresi Moses la lo verea vara i pa masese; 23 vara KrÌisto i pa lavi na nona rani rÌilangi, ale i pa tiroma hin la haratu la turu na mateia sohena malarani matea isana Jew peresi na tamlohi rÌorÌoha." 24 Vahatea purongo, Festus mo ulo mara, “Paul, nom lelevosahi tavera mo vaiho ko putu!" 25 Pani Paul mo rÌaramia mara, “Noku tamlohi tavera Festus, na sopo putu, pani na lo vere na vararÌuhu na hinau na levosahi mamahunira. 26 Matan supe Agrippa mo levosahi la hinau nike, ale na lo vere la hinau nike isana matan a sopo erÌi rasua vara enia mo sopo levosahi la hinau nike, matan la hinau nike la sopo masese hin te tavalu jara rihirihi hatea. 27 Supe Agrippa, engko ko rasu na prÌovet teni mo vono? Na levosahia vara ko rasura." 28 Agrippa mo verea isan Paul mara, “Ko rÌom vara o erÌi vaiau na mai kalesia matea vila sohen harihi?" 29 Paul mo rÌaramia mara, “Vara i vila teni mo vono, pani na lo usiusi isan God vara engko peresi la tamlohi sei ka lo tapurongo isaku nakerihi, vara ha pa mai soheku â pani i sopo peresi na jen." 30 Moiso, pa supe atu mo turu ale Festus, Bernice peresi la haratu la lo sakele peresira la usuria, 31 ale lara la lo malue, la lo vereverea isara lara, “Tamlohi nike mo sopo vai te hinau vara i tataholo mata i mate matana, teni vara i vano na ima rÌilangi matana." 32 Agrippa mo verea isan Festus mara, “Tamlohi akerihi i erÌi malue purongo vara i sopo lo usia vara i turu na nahon supe matan Rome."
