San Mateo 5
SJV1 Jesús, k’e̱ nga kijtseè ngats’iì xi̱ta̱ xi kjìn maâne, kiìmijìnâjno ya̱ i̱sò’nga nindoò koa̱ ya̱á tsibìjna. Jñà xi̱ta̱ xi kota’yà t’aà âla̱ ijchò kinchat’aà âla̱. 2 Jesús k’e̱é tsakóyaâla̱ kitsòâla̱: 3 âMé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi machi̱yaâla̱ nga mochjeénâla̱ kjo̱ndaà âla̱ Nainá; xi̱ta̱ koi, jyeé ts’e̱ ngats’iì kjo̱ndaà xi tjÃn ya̱ ñánda tÃhotÃxoma jè xi ngajmiì nchrobáâne. 4 ‘Mé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi kjindáya; Nainá si̱ìjetakònâné. 5 ‘Mé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi indaà jiìn tjÃn ini̱ma̱âla̱; jñà tjoéâla̱ nangui xi Nainá jye k’oa̱s’Ãn kitsò nga jñà tsjá kjo̱tjòâla̱. 6 ‘Mé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi ‘ñó mejènâla̱ nga ki̱tasòn xi kjoa̱ kixi̱ xi Nainá sÃjé; Nainá ko̱si̱ko̱ nga ki̱tasòn kjoa̱ koi. 7 ‘Mé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi mahi̱ma̱keè xi̱ta̱ xi kj’ei̱Ã; Nainá ko̱hi̱ma̱keè ngajoâne jñà xi̱ta̱ koi. 8 ‘Mé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi tsjeè tjÃn ini̱ma̱âla̱; jñà xi̱ta̱ koi, jñà âné xi skoe̱xkon Nainá. 9 ‘Mé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi sÃkijna’nchán kjoa̱; Nainá ki’ndÃâla̱á ki̱tso̱âla̱. 10 ‘Mé tà ndaà âla̱ jñà xi̱ta̱ xi kjo̱’in tjÃnâla̱ nga fìtji̱ngui kondra̱âla̱ xi̱ta̱, koi kjoa̱âla̱ nga ndaà sÃkitasòn xi kjoa̱kixi̱. Xi̱ta̱ koi, jyeé ts’e̱ ngats’iì kjo̱ndaà xi tjÃn ya̱ ñánda tÃhotÃxoma jè xi ngajmiì nchrobáâne. 11 ‘Mé tà ndaà ânò k’e̱ nga jñà xi̱ta̱ ch’o ki̱tso̱ânò nga ko̱tÃt’aà ânò ko̱ k’e̱ nga ch’o si̱ìko̱ânò, ko̱ k’e̱ nga ‘én ndiso tsját’inânò xi kjoa̱ ts’a̱n. 12 Tsja t’èâlà ini̱ma̱ânò, koa̱ tsja t’èâlà takòn. Jñò, tseé kjo̱ndaà tjoéânò ján ngajmiì. Mìtsà tà jñò xi o̱tÃnìko̱ânò. K’oa̱á ti̱s’Ãn kinìko̱ jñà xi̱ta̱ xi kiìchja̱ ngajoâla̱ Nainá xi chinchima Ãtjònânò. 13 ‘Jñò, k’oa̱á s’Ãn ngayaânò koni tsà na̱xa̱ xi mochjeénâla̱ xi̱ta̱ i̱sò’nde. Ta̱nga tsà jè na̱xa̱ mì ti̱ kiì si̱ìjnchraâne tsojmì, ¿kó ti̱s’Ãn ko̱chjeénâne? Mì ti̱ mé chjÃâla̱; xÃxteènâne ko̱ ya̱á ki̱nchanè xi̱ta̱. 14 ‘Jñò, k’oa̱á s’Ãn ngayaânò koni tsà ni’Ãn xi mochjeénâla̱ xi̱ta̱ i̱sò’nde. Tsà jngoò na̱xa̱ndá xi i̱sò’nga nindoò kijna, mìkiì ko̱ma kÃjna’ma. 15 K’e̱ nga jngoò ni’Ãn sit’a’Ã, mìtsà ya̱ si̱jnangui kaxa̱. Ya̱á si̱jna ñánda ’nga choòn, méâne nga ko̱hiseèn yijeâla̱ xi̱ta̱ xi tÃtsa̱jnaya ni’ya. 16 Koni ni’Ãn xi sÃhiseènâla̱ xi̱ta̱, k’oa̱á s’Ãn ndaà ti̱jchá yijoânò nguixko̱n xi̱ta̱ xi kj’ei̱Ã, méâne jñà xi̱ta̱ koi, jeya si̱ìkÃjna Na̱’ènânò xi Nainá xi tÃjna ngajmiì k’e̱ nga skoe̱ânò nga ndaà titsa̱’nè. 17 ‘Jñò, kì k’oa̱á s’Ãn nìkÃtsjeèn: mìtsà koi xá j’i̱âna ‘a̱n nga kochrjekà nguia jè kjo̱tÃxomaâla̱ Nainá xi kiskiì Moisés ko̱ jè xi tsakóya xi̱ta̱ xi kiìchja̱ ngajoâla̱ Nainá. Tà sa̱á j’i̱ sìjngoòâná ‘én xi tjÃt’aà kjo̱tÃxoma. 18 O̱kixi̱à xi xanânò, koni tjÃn na̱chrjein kÃjnaâìsa i̱sò’nde ko̱ ngajmiì, ni̱mé xi tjáxìnâla̱ jè kjo̱tÃxoma, ni̱jngoò punto ko̱ ni̱jngoò letra tjáxìnâla̱, skanda kóni nga ko̱jngoò yije kjoa̱ xi tjÃt’aà kjo̱tÃxoma. 19 Jè xi̱ta̱ xi mìkiì sÃkitasòn koni s’Ãn tÃchja̱ kjo̱tÃxoma, na̱s’Ãn ‘ñó chiba tÃchja̱, ko̱ k’oa̱á s’Ãn okóyaâla̱ xi̱ta̱, k’oa̱á ti̱s’Ãn ‘ñó chiba jcha̱âla̱ ya̱ i̱jiìn na̱xa̱ndá xi jè otÃxomaâla̱ xi ngajmiì nchrobáâne. Ko̱ jè xi̱ta̱ xi sÃkitasòn kjo̱tÃxomaâla̱ Nainá ko̱ k’oa̱s’Ãn okóyaâla̱ xi̱ta̱ xi kj’ei̱Ã, jè xi̱ta̱ jè, jè xi ‘ñó ’nga kÃjna ya̱ i̱jiìn na̱xa̱ndá xi jè otÃxomaâla̱ xi ngajmiì nchrobáâne. 20 O̱kixi̱à xi xanânò, tsà mìkiì ìsa̱ ndaà si̱kitasòn kjoa̱kixi̱ koni jñà xi̱ta̱ fariseo ko̱ xi̱ta̱ xi okóya kjo̱tÃxomaâla̱ Nainá xi kiskiì Moisés, mìkiì ki̱tjás’e̱nâjñoò ñánda tÃhotÃxoma jè xi ngajmiì nchrobáâne. 21 ‘Jñò jye kina’yà koni s’Ãn ki’mìâla̱ jñà xi̱ta̱ jchÃngaânò: “Kì xi̱ta̱ nìk’eèn; ni̱ta̱ yáâne xi xi̱ta̱ si̱ìk’en, kjo̱’in s’e̱âla̱." 22 Ta̱nga ‘a̱n k’oa̱á xanânò, tsà jngoò xi̱ta̱ xi ko̱jtikeè ’ndse̱, s’e̱éâla̱ kjo̱’in. Jè xi ch’o ki̱tso̱âla̱ ’ndse̱, xi̱ta̱xá tsjáâla̱ kjo̱’in. Ko̱ jè xi ’ndse̱ ki̱tso̱âla̱: “Ngaji̱ ni̱mé chjÃâlè”, ok’ìnâla̱ nga ján kjoi̱ i̱jiìn ni’Ãn ts’e̱ i̱’nde kjo̱’in. 23 ‘Tsà k’e̱ nga kÃkoi̱i tsojmì kjo̱tjòâlè nga Nainá k’oi̱âla̱ ya̱ i̱’nde tsjeèâla̱, koa̱ ya̱ koi̱ìtsjeènâlè nga jè ’ndsì tjÃnâla̱ kondra̱ tsi̱ji, 24 ti̱kÃtsajnei tsojmì kjo̱tjòâlè ya̱ i̱’nde tsjeè, i̱kjoà n tikìtsi’baâla̱ ’ndsì koa̱ k’e̱é ko̱ma si̱kÃtsajnei tsojmìâlè. 25 ‘Tsà tjÃn xi̱ta̱ xi ko̱hònguiâlè nga kji̱ko̱âlè ni’ya osen, k’e̱ nga tjaà ya ndi̱yá, ni̱to̱ón jchi̱bà ndaà ânò, méâne nga mì ya̱ kji̱ko̱âlè nguixko̱n xi̱ta̱xá, ko̱ jè xi̱ta̱xá mì ya̱ tsjáâla̱ kinda̱ jñà policÃa nga mì nda̱yá kji̱ko̱âlè. 26 O̱kixi̱à xi xanâlè, mì ti̱ kiì ko̱ma ki̱tjo̱oâne nda̱yá skanda k’e̱ nga kÃchjÃtjì yijoâlè nga yije xi si̱ìjéâlè xi̱ta̱xá. 27 ‘Jñò, jye kina’yà koni s’Ãn ki’mìânò kjòtseé: “Kì kjoa̱ chijngui ’nè." 28 Ta̱nga ‘a̱n k’oa̱á xanânò, ni̱ta̱ yáâne xi kotsejènâjno jngoò chjo̱ón nga fahajiìnâla̱, jye kjoa̱ chijngui tÃs’Ãn koni tÃtsò ini̱ma̱âla̱. 29 ‘Tsà jñà xkoòn kixi̱ ótsji jéânò, ti̱nachrjeè; kjiìn ti̱katsjoò. Ãsa̱á ndaà âne tsà chija jngoò xkoòn mì k’oa̱áâne tsà ya̱ ki̱xo̱jiìn yije yijoânò ya̱ i̱jiìn ni’Ãn ya̱ i̱’nde kjo̱’in. 30 Tsà jñà ndsei̱i kixi̱ ótsji jéânò, ti̱chátjòn; kjiìn ti̱katsjoò. Ãsa̱á ndaà âne tsà chija jngoò ndsei̱i mì k’oa̱áâne tsà ján kjoi̱ yijoânò i̱jiìn ni’Ãn ya̱ i̱’nde kjo̱’in. 31 ‘K’oa̱á ti̱s’Ãn kis’eno̱jmà kjòtseé, ni̱ta̱ yá xi̱ta̱âne xi mejènâla̱ tsjÃn chjo̱ónâla̱, Ãtjòn tjámiì’nga xo̱jo̱n xi tsjeiìnâne xÃkjÃn xi̱ta̱. 32 Ta̱nga ‘a̱n k’oa̱á xanânò: tsà jngoò xi̱ta̱ x’i̱n xi tsjÃn chjo̱ónâla̱, tsà mìtsà kjoa̱ chijngui tÃs’Ãn jè chjo̱ón, jè x’i̱nâla̱ tÃbÃt’inâla̱ nga kjoa̱ chijngui kà tas’Ãn chjo̱ón. Jè chjo̱ón, k’e̱ nga ki̱xan ìjngoò k’aâne, jè x’i̱n xi ki̱xanâko̱, ti̱koa̱á jye kjoa̱ chijngui tÃs’Ãn. 33 ‘Ti̱koa̱á jye kina’yà koni s’Ãn ki’mìâla̱ jñà xi̱ta̱ jchÃngaâná: “K’e̱ nga bixón: tÃbeè Nainá, kì chona̱cha̱nâjèn, ti̱kitasòn ‘énânò." 34 Ta̱nga ‘a̱n k’oa̱á xanânò: K’e̱ nga ‘bioò ‘énânò, jngoò k’aá kì yá xi nìkÃjna Ãtjòn. Kì k’oa̱s’Ãn bixón: “TÃbeè ngajmiì.” Nga jè ngajmiì, jè Ãxi̱le̱ kjo̱tÃxomaâla̱ Nainá. 35 Ti̱koa̱á kì bixónâjèn: “TÃbeè i̱sò’nde”, nga jè nangui, ya̱á nchasòn ndso̱ko̱ Nainá. Ti̱koa̱á kì bixónâjèn: “TÃbeè na̱xa̱ndá Jerusalén”, nga jè na̱xa̱ndá jè, ts’e̱é Xi̱ta̱xá Ãtjòn xi Nainá. 36 Ti̱koa̱á kì skoò nìkÃjna Ãtjòn k’e̱ nga mé ‘én xi ‘bioò. Nga mìkiì ko̱maânò nga si̱jmà o si̱chroba jngoò tsja̱ skoò. 37 Tà k’oa̱á s’Ãn ti̱nókjoa̱a “jon”, o xi “majìn”. Jñà ‘én xi kjisòn, ya̱á nchrobáâne i̱t’aà ts’e̱ xi̱ta̱ nei̱Ã. 38 ‘Jye kina’yà koni s’Ãn ki’mìânò kjòtseé: “Tsà yá xi ko̱chrje jngoò xkoiìn, ti̱nachrjeè ngajoâne ts’e̱. Ko̱ tsà yá xi skoe̱toònâlè nga skónáje̱n jngoò ni’ñoi, chjÃnáje̱n ngajoâne ts’e̱." 39 Ta̱nga ‘a̱n, k’oa̱á xanânò: Ti̱kjeiÃnâlà xi̱ta̱ ts’e̱n. Tsà jngoò xi̱ta̱ xi si̱ìjts’iìnât’aà kjioòn kixi̱, ti̱koa̱á tjiìâlà xi ngobà nga kà t’eéâla̱. 40 Tsà jngoò xi̱ta̱ ko̱hònguiânò nga mejènâla̱ skoé na̱chro̱ânò, ti̱koa̱ tjiìâlà na̱chro̱kisònânò nga kà takjoé. 41 Tsà jngoò xi̱ta̱ xi kjò’ñó s’i̱nânò nga si̱ìkajen jngoò horaânò ch’áâla̱ nga onguÃko̱âlà , jò hora ìsa̱ kjiìn tanguÃko̱âlà . 42 Tsà yá xi̱ta̱ xi sÃjéânò tsojmì, tjiìâlà ; ko̱ tsà jngoò xi̱ta̱ xi mejènâla̱ ski̱ñat’aà ânò tsojmì, kì ‘mìâlà : mìkiì ko̱ma. 43 ‘Ti̱koa̱á jye kina’yà koni ki’mìânò kjòtseé: “Ti̱tsjacha xi̱ta̱ xinguio̱o ko̱ ti̱jticha kondra̱ânò." 44 Ta̱nga ‘a̱n k’oa̱á xanânò: Ti̱tsjacha jñà xi kondra̱ânò, ti̱chikonât’ioòn jñà xi chja̱’onâko̱ânò, ndaà ti̱ko̱o jñà xi jtikeèânò, titsi’batjiò jñà xi ch’o tsòânò ko̱ jñà xi ch’o sÃko̱ânò. 45 Tsà k’oa̱s’Ãn s’e̱én, ki’ndÃâla̱ Nainá xi tÃjna ngajmiì ko̱ma; Nainá sÃhiseènâla̱ ndobáâla̱ ts’oà xi̱ta̱ xi ndaà ko̱ xi mì kì ndaà ; ti̱koa̱á Nainá sÃk’aâla̱ jtsà jñà xi̱ta̱ kixi̱ ko̱ xi mìtsà xi̱ta̱ kixi̱. 46 Jñò, tsà tà jñà matsjacha xi̱ta̱ xi matsjakeèânò, ni̱ mé kjo̱ndaà xi s’e̱ânò; nga k’oa̱á ti̱s’Ãn jñà xi̱ta̱ xi sÃkÃchjÃtjì tsojmì ts’e̱ Roma. 47 Tsà tà jñà xi̱ta̱ xinguio̱o xi ’ndsè chiba si̱xat’aà , ¿a k’oa̱á maânò nga ‘ñó ndaà titsa̱’nè?; nga ti̱koa̱á jñà xi̱ta̱ xi mìkiì beèxkon Nainá, k’oa̱á ti̱s’Ãn. 48 Jñò, nguì kjoa̱kixi̱à t’e̱en, koni jè Na̱’ènâná xi tÃjna ngajmiì nga nguì kjoa̱kixi̱à s’Ãn.
