Matyu 19
PNG1 Yesus a anjam degsi marsiq koboonaqa a Galili sawa uratosiqa Judia sawaq gilsiq Jordan ya taqal beiq di soqnej. 2 A di sonaqa tamo uÅgasari tulaÅ gargekoba naÅgi a dauryosib aqa areq di koroonabqa a na naÅgo ma tamo kalil naÅgi boletnjroqnej. 3 Onaqa Farisi naÅgi olo Yesus aqa areq bosibqa a anjam bei grotimqa qusib naÅgi a ojqajqa deqa gisaÅyosib endegsib nenemyeb, “Tamo bei aqa ÅauÅ aqa jejamuq di une kiñala bei soqnimqa tamo dena a uratqa kere e? Gago dal anjam a kiyersi marqo?" 4 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “Qotei aqa anjam bei neÅgreÅq di so qaji di niÅgi nami sisiyosai kiyo? Anjam endegsi unu, ‘TulaÅ nami Qotei a mandam ti iÅgi iÅgi kalil ti gereiyosiqa bati deqa a tamo uÅa wo dego gereinjrej. 5 Gereinjrsiqa marej, “Tamo bei na aqa ai abu naÅgi uratnjrsimqa aqa ÅauÅ wo beterosib jejamu qujaitosib sqab.” ‘ 6 Qotei aqa anjam di agi neÅgreÅq di unu. Deqa tamo uÅa wo naÅgi jejamu qujai sqab. NaÅgi olo jejamu aiyel sqasai. Qotei na naÅgi aiyel turtnjrej deqa tamo bei na olo potnjraiq." 7 Onaqa Farisi naÅgi na kamba Yesus minjeb, “Ni anjam degsi mergonum deqa Moses a kiyaqa dal anjam endegsi marej, ‘Tamo bei na aqa ÅauÅ uratqa osimqa pepa bei neÅgreÅyosim yosim di a uratqas’?" 8 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “NuÅgo are geteÅgejunu deqa Moses a niÅgi uÅa uratqa merÅgej. Ariya tulaÅ nami kumbra degsi sosai. 9 NiÅgi quiy. Tamo bei na aqa ÅauÅ laÅa uratosim olo uÅa bei oqas di a na aqa ÅauÅ kumbra ugeq waiyqo. Di kiyaqa? UÅa di a nami tamo bei ombla une atosai deqa." 10 Onaqa Yesus aqa aÅgro naÅgi na minjeb, “Tamo uÅa ti unub qaji naÅgi gulbe deqaji oqab deqa uÅgum. NaÅgi uÅa aib. NaÅgi laÅa soqneb." 11 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “NiÅgi anjam maronub di tamo kalil naÅgi dauryqa keresai. Tamo naÅgi Qotei na siÅgila enjreqnu qaji naÅgi segi anjam di dauryqa kere. 12 Tamo qudei naÅgo jejamu bolesai. NaÅgi degsib ai miligiq na Åambabeb. Deqa naÅgi uÅa oqa keresai. Tamo qudei naÅgi tamo qudei na welum etnjreb deqa naÅgi aÅgrotqa keresai. Deqa naÅgi dego uÅa oqa keresai. NaÅgi laÅa unub. Ariya tamo qudei naÅgo segi areqalo na Qotei aqa wau ojqa marsibqa uÅa oqa urateqnub. Tamo naÅgi ijo anjam endi dauryqa kereamqa naÅgi dauryebe." 13 Onaqa tamo uÅgasari qudei naÅgi naÅgo aÅgro du du joqsib Yesus na aqa baÅ naÅgo gateq di atetnjrsim naÅgi qa Qotei pailyqajqa deqa marsib Yesus aqa areq beb. Beqnabqa Yesus aqa aÅgro naÅgi na saidnjrsib minjreb, “NuÅgo aÅgro du du naÅgi joqsib endeq baib." 14 Degsib saidnjrnabqa Yesus na aqa aÅgro naÅgi minjrej, “AÅgro du du naÅgi uratnjrib ijo areq beb. NaÅgi saidnjraib. Tamo uÅgasari naÅgi aÅgro du du bul sqab di Qotei laÅ qureq di unu qaji a naÅgo Mandor Koba sosim naÅgi taqatnjrqas." 15 Osiqa Yesus na aÅgro du du naÅgo gateq di aqa baÅ atetnjrsiqa a sawa di uratosiq gilej. 16 Onaqa tamo bei a Yesus aqa areq bosiqa nenemyej, “O Qalie Tamo, e kumbra bole kiye dauryosiy dena e Åambile gaigai sqai?" 17 Onaqa Yesus na kamba minjej, “Ni kiyaqa e kumbra bole qa nenembonum? Qotei a segi qujai tamo bole. Ariya ni Åambile gaigai sqajqa osimqa ni Qotei aqa dal anjam daurye." 18 Onaqa tamo dena olo Yesus nenemyej, “E dal anjam kiye dauryqai?” Onaqa Yesus na minjej, “‘Ni tamo bei qalsim moiyotaim. Ni tamo bei aqa uÅa jejamu ojetaim. Ni bajiÅaim. Ni tamo bei aqa jejamu laÅa gisaÅyaim. 19 Ni ino ai abu naÅgo sorgomq di geregere sosimqa naÅgo anjam dauryoqne. Ni ino segi jejamu gereiyeqnum dego kere ino was naÅgi degsim gereinjroqne.’" 20 Onaqa aÅgro wala dena olo Yesus minjej, “E dal anjam kalil di nami dauryosim boqnem agi bini degsi unum. Deqa e Qotei aqa kumbra kiye keretosai unum?" 21 Onaqa Yesus na kamba minjej, “Ni Qotei aqa kumbra kalil keretqa osimqa endegye. Ni gilsim ino iÅgi iÅgi kalil qariÅyosim silali osim tamo iÅgi iÅgi saiqoji naÅgi jeisim enjre. Degsim enjrsim bosim e daurbe. Osim bunuqna ni laÅ qureq di awai bole itqam." 22 Yesus na tamo di degsi minjnaq qusiqa are tulaÅ gulbeiyej. A iÅgi iÅgi koba ti soqnej deqa ulatamu ugeiyonaqa ulaÅej. 23 Onaqa Yesus na aqa aÅgro naÅgi minjrej, “E bole merÅgwai. Tamo uÅgasari iÅgi iÅgi koba ti unub qaji naÅgi Qotei na taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqa marsibqa laÅ qureq oqwajqa tulaÅ baÅgi koba. 24 E niÅgi olo merÅgwai. Kamel a yumba miligiq gilqajqa baÅgi koba. Dego kere tamo uÅgasari iÅgi iÅgi koba ti unub qaji naÅgi Qotei na taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqa marsibqa laÅ qureq oqwajqa tulaÅ baÅgi koba." 25 Onaqa Yesus aqa aÅgro naÅgi anjam di qusibqa tulaÅ prugugetosib minjeb, “Ni anjam degsi mergonum deqa tamo yai naÅgi Qotei na eleÅamqa naÅgi Åambile gaigai sqa kere?" 26 Onaqa Yesus a naÅgi koqnjrsiqa minjrej, “Tamo naÅgi segi Åambile sqa keresai. Ariya Qotei na naÅgi eleÅqa kere. Di kiyaqa? Qotei a kumbra kalil yqa kere." 27 Onaqa Pita na Yesus minjej, “O Tamo Koba, ni une. Iga gago iÅgi iÅgi kalil uratosim ni daurmeqnum. Deqa iga awai kiye oqom?" 28 Onaqa Yesus na minjrej, “E bole merÅgwai. MondoÅ Qotei a laÅ bunuj ti mandam bunuj ti atimqa bati deqa e Tamo AÅgro ñam kobaquja osiy ijo segi awo jaram kobaq di awesqai. Awesosiyqa niÅgi tamo e daurbeqnub qaji metÅgitqa niÅgi dego awo jaram kokba 12 di awoeleÅqab. Awoosib Jekop aqa aÅgro 12 naÅgo moma kalil naÅgi taqatnjroqnqab. 29 Deqa tamo naÅgi ijo ñam qa are qaloqnsib naÅgo segi tal, naÅgo was naÅgi, naÅgo jaja naÅgi, naÅgo ai abu naÅgi, naÅgo aÅgro naÅgi ti naÅgo wau kalil dego uratnjrsib e daurbqab di Qotei na olo iÅgi bole bole tulaÅ gargekoba naÅgi enjrqas. Yimqa mondoÅ naÅgi Åambile gaigai sqab. 30 Deqa niÅgi quiy. Tamo gargekoba bini ñam ti unub qaji naÅgi mondoŠñam saiqoji sqab. Ariya tamo gargekoba bini ñam saiqoji unub qaji naÅgi mondoŠñam ti sqab."
