Matyu 15
PNG1 Onaqa bati deqa Farisi naÅgi ti dal anjam qalie tamo qudei ti naÅgi Jerusalem dena bosibqa Yesus aqa areq di koroeb. Koroosib minjeb, 2 “Ino aÅgro naÅgi kiyaqa gago moma naÅgo kumbra gotraÅyeqnub? Agi naÅgi iÅgi uyqa oqnsib mati baÅ yansosaisosib laÅa uyeqnub." 3 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “NiÅgi kiyaqa Qotei aqa dal anjam gotraÅyoqnsibqa olo nuÅgo segi moma naÅgo kumbra dauryeqnub? 4 Qotei a nami marej, ‘Ni ino ai abu naÅgo sorgomq di geregere sosimqa naÅgo anjam dauryoqne. Tamo bei na aqa ai abu naÅgi misiliÅnjrimqa a qalib moiyem.’ Qotei a nami degsi marej. 5 Ariya niÅgi mareqnub, ‘Tamo bei aqa ai kiyo aqa abu kiyo iÅgi qa truquamqa a na minjqas, “Ijo iÅgi iÅgi ejunum endi e ni emqa kere. Eo. E ni emqasai. E nami Qotei atraiyqa giltem deqa e ni aqaryaimqasai.” ‘ 6 A degsi minjqas di niÅgi marqab, ‘A keretqo. A na aqa ai abu naÅgi aqaryainjraiq.’ NiÅgi degsib marqab. NuÅgo kumbra dena niÅgi Qotei aqa anjam gotraÅyoqnsibqa olo nuÅgo segi moma naÅgo kumbra dauryeqnub. 7 “NiÅgi gisaÅ tamo. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Qotei aqa medabu o qaji tamo Aisaia a kere niÅgi qa anjam endegsi marej, 8 ‘Tamo naÅgi di naÅgo medabu na ijo ñam soqteqnub. Ariya naÅgo are miligi e qa sosai. Isaq di unu. 9 NaÅgi laÅa babaÅ na e qa loueqnub. Osib mandam tamo naÅgo dal anjam palontoqnsib olo beltoqnsib mareqnub, “Anjam endi Qotei aqa anjam.” ‘" 10 Yesus a Farisi naÅgi anjam degsi minjrsiqa olo tamo uÅgasari kalil naÅgi metnjrnaqa aqa areq bonabqa minjrej, “NiÅgi ijo anjam endi geregere qusib poiÅgem. 11 Tamo bei a iÅgi uyimqa aqa miligiq aiqas dena tamo jiga yqasai. IÅgi uge uge tamo aqa medabuq na branteqnu qaji dena tamo jiga yeqnu." 12 Yesus na tamo uÅgasari naÅgi anjam degsi minjrsiq koboonaqa aqa aÅgro naÅgi aqa areq bosib minjeb, “Farisi naÅgi ino anjam di qusib ni qa are ugeinjrqo. Di ni qalie e?" 13 Onaqa Yesus na minjrej, “Ijo Abu laÅ qureq di unu qaji a iÅgi yagobuleqnu. IÅgi kalil a yagosai qaji di a na jirim qoji otorosim taqal breinjrqas. 14 Deqa niÅgi Farisi naÅgi uratnjrib soqneb. NaÅgi tamo Åam qandimo bul unub deqa naÅgi na tamo bei gam osoryqa keresai. NiÅgi qalie, tamo Åam qandimo bei na tamo Åam qandimo bei aqa baÅ ojsim ombla walwelqab di ombla maÅgalsib subq aiqab. Farisi naÅgi tamo deqaji bul." 15 Onaqa Pita na Yesus minjej, “O Tamo Koba, iÅgi jiga qa yawo anjam ni maronum di aqa utru geregere plaltosim mergim iga quqwom." 16 Onaqa Yesus na kamba aqa aÅgro naÅgi endegsi minjrej, “NiÅgi dego ijo yawo anjam di aqa utru poiÅgosai e? 17 Tamo naÅgi iÅgi uyeqnabqa aisiq meneq di unu. Meneq dena bi talq di waiyeqnub. NiÅgi di poiÅgosai kiyo? 18 IÅgi uge uge tamo aqa are miligiq na oqoqnsiq medabuq na branteqnu qaji dena tamo jiga yeqnu. 19 IÅgi uge uge di agi ubtosiy merÅgwai. Areqalo uge uge, tamo qaloqa, uÅa qa laoqa, was aqa ÅauÅ anjamyoqa, bajiÅoqa, was aqa jejamu laÅa gisaÅyoqa, was yomuiyoqa. 20 Kumbra uge uge dena tamo jiga yeqnu. Tamo a baÅ yansosaisosim laÅa iÅgi uyqas dena a jiga yqasai." 21 Onaqa Yesus a dena tigelosiqa walwelosiq Tair qure ti Saidon qure ti naÅgo sawaq gilej. 22 Gilsiq di sonaqa Kenan qaji uÅa bei a sawa dena brantosiqa Yesus aqa areq bosiqa siÅgila na pailyosiq minjej, “O Tamo Koba, Devit aqa Åiri, ni e qa are ugeimeme. Mondor uge na ijo aÅgro sebiÅ a tulaÅ ugeugeiyoqnsiq jaqatiÅ koba yeqnu." 23 Onaqa Yesus a uÅa di aqa anjam qusiq quosaibulosiq anjam bei kamba minjosai. A mequmej. Deqa Yesus aqa aÅgro naÅgi aqa areq bosib minjeb, “O Tamo Koba, uÅa di a siÅgila na iga pailgoqnsiqa daurgeqnu. Deqa ni na saidyimqa a puluosim ulaÅqas." 24 Onaqa Yesus na minjrej, “Israel naÅgi sougetejunub. NaÅgi kaja bul mandor saiqoji. Qotei na e qariÅbonaq naÅgo segiq bem." 25 Onaqa uÅa di a Yesus aqa areq di siÅga pulutosiqa pailyosiq minjej, “O Tamo Koba, ni e aqaryaibe." 26 Onaqa Yesus na kamba minjej, “Iga aÅgro du du naÅgo iÅgi yainjrsim olo bauÅ naÅgi anainjrqom di kumbra bolesai." 27 Onaqa uÅa dena olo Yesus minjej, “O Tamo Koba, ni kere maronum. Ariya e kamba anjam bei mermit ni que. AÅgro du du naÅgi iÅgi uyeqnabqa iÅgi ñeÅgi ululoÅeqnaqa bauÅ naÅgi dego uyeqnub." 28 Onaqa Yesus a anjam di qusiqa minjej, “O uÅa, ni e qa ino areqalo tulaÅ siÅgilatonum. Osim agi ni na anjam degsi merbonum. Deqa ni gilime. Ino anjam di e na dauryosiy ino aÅgro boletqai.” Degsi minjnaqa bati qujai deqa mondor uge na aqa aÅgro di uratonaqa a boleej. 29 Onaqa Yesus a sawa di uratosiqa walwelosiq Galili ya aguq di brantej. Brantosiq dena manaq oqsiq dia awesoqnej. 30 Awesonaqa tamo uÅgasari tulaÅ gargekoba naÅgi na tamo siÅga qandamnjro qaji ti tamo Åam qandimnjro qaji ti tamo jejamu lainjro qaji ti tamo meÅ siÅgilainjro qaji ti tamo ma utru segi segi so qaji naÅgi ti joqsib boqnsib Yesus aqa areq di atoqneb. Ateqnabqa a na naÅgi kalil boletnjroqnej. 31 Deqa tamo meÅ siÅgilainjro qaji naÅgi olo anjam bole maroqneb. Tamo jejamu lainjro qaji naÅgo jejamu olo siÅgilaoqnej. Tamo siÅga qandamnjro qaji naÅgi olo tigelosib walweloqneb. Tamo Åam qandimnjro qaji naÅgi olo Åam poinjreqnaqa sawa unoqneb. Deqa tamo uÅgasari kalil naÅgi Yesus aqa maÅwa di unoqnsib tulaÅ prugoqnsib Israel naÅgo Qotei aqa ñam soqtoqneb. 32 Onaqa Yesus na aqa aÅgro naÅgi olo metnjrnaqa aqa areq bonabqa minjrej, “Tamo uÅgasari naÅgi bati qalub e koba na soqneb naÅgi iÅgi saiqoji. Deqa e naÅgi qa are ugeibqo. E naÅgi mam ti suweinjritqa gamq di naÅgi mam na lao uge." 33 Degsi minjrnaqa naÅgi na kamba minjeb, “Sawa endi wadau. Deqa iga iÅgi qabe na osimqa tamo uÅgasari gargekoba endi anainjronam kereqas?" 34 Onaqa Yesus na minjrej, “NiÅgi bem gembub unu?” Onaqa minjeb, “Bem 7 unu. Qe kiñilala quja quja dego unu." 35 Onaqa Yesus na tamo uÅgasari naÅgi minjrej, “NiÅgi kalil mandamq di awoeleÅoiy." 36 Degsi minjrnaqa naÅgi kalil mandamq di awoonabqa Yesus na bem 7 ti qe ti di osiqa Qotei pailyej. Pailyosiqa bem ti qe ti giÅgeÅyosiqa aqa aÅgro naÅgi enjreqnaqa naÅgi na osi giloqnsibqa tamo uÅgasari naÅgi anainjreqnab uyoqneb. 37 Uynab kalil menetnjrej. Onaqa iÅgi oto urateleÅeb qaji di Yesus aqa aÅgro naÅgi na koroiyosib gumba kokba 7 di jignab maqeleÅej. 38 Tamo kalil iÅgi uyeb qaji naÅgi sisiyeb 4,000. Ariya uÅgasari ti aÅgro du du ti naÅgi sisiyosai. 39 Onaqa Yesus na tamo uÅgasari kalil naÅgi suweinjrnaqa naÅgo qure qureq gileqnabqa a qobuÅ gogetosiqa Magadan sawaq gilej.
