Luk 16
PNG1 Osiqa Yesus a olo aqa aÅgro naÅgi endegsi minjrej, “Ãoro tamo bei soqnej. Aqa ñoro kalil aqa wau tamo bei na taqatoqnej. Bati bei tamo qudei na ñoro tamo di minjeb, ‘Ino ñoro taqato tamo a ino ñoro kalil laÅa uyeqnu.’ 2 Degsi minjnabqa a na ñoro taqato tamo di metonaq aqa areq bonaqa minjej, ‘Ni qa anjam degsi merbonubqa e quonum. Ni kiyaqa kumbra degyonum? Deqa ijo ñoro kalil ni uyonum qaji di sisiyosim merbimqa e geregere qalieosiy ni kobotmqai. Yim ni ijo ñoro olo bunu taqatqasai.’ 3 “Onaqa ñoro taqato tamo di a segi are qalej, ‘E kiyerqai? Ijo tamo koba a na e kobotbqa marqo. E siÅgila saiqoji deqa e wau bei yqa keresai. E tamo qudei naÅgi minjrit silali laÅa ebqab di e jemaibqas. 4 Deqa e kiyerqai? E qalieonum. Tamo qudei nami ijo tamo koba aqaq dena ñoro osib naÅgi a kamba olo yqajqa minjeb qaji naÅgi di metnjrqai. Metnjrit ijoq babqa ñoro nami eb qaji di e na aguq atitqa naÅgi e qa tulaÅ areboleboleinjrqas. Deqa ijo tamo koba a na e wibimqa tamo naÅgi dena e osib naÅgo talq di e geregereiboqnqab.’ 5 A degsi are qalsiqa tamo kalil nami aqa tamo koba aqaq dena ñoro eb qaji naÅgi metnjrnaq bonabqa tamo namo bej qaji di nenemyej, ‘Ni ñoro gembub ijo tamo koba aqaq dena em?’ 6 Onaqa minjej, ‘E goreÅ kulum 100 em.’ Degsi minjnaqa ñoro taqato tamo na minjej, ‘Ni olo goreÅ kulum 50 segi neÅgreÅye.’ 7 Osiqa tamo bei nenemyej, ‘Ni ñoro gembub ijo tamo koba aqaq dena em?’ Onaqa minjej, ‘E bem sum aqa quÅ 100 em.’ Degsi minjnaqa ñoro taqato tamo na minjej, ‘Ni olo bem sum aqa quÅ 80 segi neÅgreÅye.’ 8 “Onaqa ñoro tamo a aqa ñoro taqato tamo aqa kumbra gisaÅ di poiyonaqa aqa ñam soqtosiq minjej, ‘Ni keretonum.’ Degsi minjej. Di kiyaqa? Ãoro taqato tamo uge di a powo ti sosiq deqa kumbra gisaÅ di yej. Deqa niÅgi quiy. Mandam endeqa tamo uÅgasari naÅgi mandam qaji powo koba ti unub. Ariya suwaÅqa tamo uÅgasari naÅgi mandam qaji powo kiñala ti unub. 9 “Deqa e niÅgi endegsi merÅgwai. NiÅgi mandam qaji ñoro uge oqnsib dena tamo uÅgasari naÅgi kumbra bole enjroqnib naÅgi niÅgi qa tulaÅ areboleboleinjroqnqas. Yim bunuqna niÅgi moisib mandam qaji ñoro uge kalil uratibqa Qotei na niÅgi joqsim tal gaigai sqas qaji dia niÅgi geregereiÅgwas. 10 “NiÅgi ñoro kiñala geregere taqatqab di niÅgi ñoro qelikoba dego geregere taqatqab. Ariya niÅgi ñoro kiñala geregere taqatqasai di niÅgi ñoro qelikoba dego geregere taqatqasai. 11 NiÅgi mandam qaji ñoro uge geregere taqatqasai di niÅgi laÅ qure qaji ñoro dego geregere taqatqasai. Deqa tamo yai na laÅ qure qaji ñoro nuÅgo baÅq di atqas? Tamo dego bei sosai. 12 NiÅgi tamo bei aqa ñoro geregere taqatqasai di niÅgi nuÅgo segi ñoro dego geregere taqatqasai. Deqa tamo yai na ñoro bei nuÅgo baÅq di atqas? Tamo dego bei sosai. 13 “Tamo qujai a tamo kokba aiyel naÅgi wauetnjrqa keresai. A tamo kobaquja bei qalaqalaiyosim olo tamo kobaquja bei jeutqas. Bei aqa anjam dauryosim olo bei qoreiyqas. Dego kere niÅgi silali ti Qotei ti turtnjrsib naÅgi wauetnjrqa keresai." 14 Onaqa Farisi naÅgi Yesus aqa anjam di qusib a yomuiyeb. Farisi naÅgi bati gaigai silali oqnqajqa are koba soqnej. Utru deqa naÅgi Yesus yomuiyeb. 15 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “NiÅgi are qaleqnub, ‘Iga kumbra bole bole laÅa babaÅ na yoqnim tamo uÅgasari naÅgi na iga nugoqnsib iga tamo bole qa mergwab.’ NiÅgi degsib are qaleqnub. Di gisaÅ. NuÅgo are miligi di Qotei a segi qalie. Kumbra qudei tamo naÅgi deqa arearetnjreqnu qaji di Qotei aqa Åamgalaq di kumbra tulaÅ ugedamu. 16 “Nami Moses aqa dal anjam ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naÅgo anjam ti maroqneb dena bosi bosiq Jon aqa bati brantej. Jon aqa bati brantej dena bosiq bini ijo anjam maro tamo naÅgi Qotei aqa anjam bole palonteqnub. Palonteqnab tamo uÅgasari kalil naÅgi Qotei na taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqajqa tulaÅ siÅgilaeqnub. 17 “LaÅ ti mandam ti koboqab. Ariya Qotei aqa dal anjam mutu kiñala bei koboqasai bole sai." 18 Osiqa Yesus a olo marej, “Tamo bei na aqa ÅauÅ uratosim olo uÅa bei oqas di a na aqa ÅauÅ kumbra ugeq waiyqo. UÅa bei dego aqa gumbuluÅ na a uratimqa bunuqna tamo bei na olo oqas di tamo bunuj dena uÅa di kumbra ugeq waiyqo." 19 Osiqa Yesus a olo marej, “Ãoro tamo bei soqnej. A bati gaigai gara wala bole jugoqnsiqa tulaÅ areboleboleiyeqnaqa iÅgi bole bole uyoqnsiq soqnej. 20 Aqa tal meq di tamo bei iÅgi tulaÅ saiqoji aqa ñam Lasarus a bati gaigai awooqnsiq Åeioqnsiq soqnej. Aqa jejamu kalil yu na ugetej. 21 Deqa a tal meq di awesonaqa ñoro tamo a iÅgi uyeqnaqa ñeÅgi ululoÅeqnaqa osiq uyoqnej. Aqa yuq dena leÅ aiyeqnaqa bauÅ naÅgi boqnsib naÅgo meÅ na yu bilgetoqneb. 22 “Bati bei Lasarus a moiyej. Moinaqa Qotei aqa laÅ aÅgro naÅgi bosib aqa qunuÅ osib Abraham aqa areq di awoteb. Bunuqna ñoro tamo a dego moinaqa subq ateb. 23 Subq atnabqa aqa qunuÅ aisiq moiyo qureq di soqnej. Sosiqa jaqatiÅ kobaiyeqnaqa tarosiqa Abraham isaq di sonaq unej. Lasarus a Abraham aqa areq di awesonaq unsiqa tulaÅ maosiqa Abraham minjej, ‘O Abu Abraham, e Åamyuwoq endi sosimqa tulaÅ kaÅkaÅoqnsim jaqatiÅ koba eqnum. Deqa ni e qa are ugeimimqa Lasarus minjim aqa baÅ gei yaq di tuqtosim bosim ijo meÅq di atimqa kiñala ulilibqas.’ 25 “Onaqa Abraham na minjej, ‘O aÅgro, ni are qale. Ni nami mandamq di sosimqa ni iÅgi bole bole uyoqnem. Ariya Lasarus a iÅgi uge uge uyoqnej. Deqa bini Lasarus a sawa boleq endi sosiqa a tulaÅ areboleboleiyeqnu. Ariya ni Åamyuwoq di sosimqa jaqatiÅ koba eqnum. 26 Ni Åam atsim une. Ni iga ti ambleq di sub guma koba unu. Deqa iga sub di laqaiosim nuÅgoq bqa keresai. NiÅgi dego sub di laqaiosib gagoq bqa keresai.’ 27 “Onaqa ñoro tamo dena kamba Abraham minjej, ‘O Abraham, ni na Lasarus minjimqa olo puluosim ijo abu aqa talq gilsim ijo was 5 naÅgi saidnjrimqa naÅgi sawa uge endeq bqasai.’ 29 Onaqa Abraham na minjej, ‘Ino was naÅgi Moses aqa dal anjam qalieonub. NaÅgi Qotei aqa medabu o qaji tamo naÅgo anjam dego qalieonub. NaÅgi anjam di dauryqab di kere.’ 30 Onaqa ñoro tamo dena olo minjej, ‘O Abu Abraham, di keresai. Ariya tamo moiyej qaji a subq na tigelosim anjam minjrqas di naÅgi qusib are bulyosib dauryqab.’ 31 “Onaqa Abraham na minjej, ‘Tamo naÅgi Moses aqa dal anjam ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naÅgo anjam ti qusib are bulyqasai di tamo bei a subq na tigelosim naÅgi anjam minjrqas di dego naÅgi qusib are bulyqasai.’"
