Aposel 28
PNG1 Iga kalil alile dia patonamqa nui di aqa ñam Malta degsi mergonab quem. 2 Onaqa tamo uÅgasari nui dia soqneb qaji naÅgi kumbra tulaÅ boledamu dauryosib iga geregereigeb. Osib awa boqnej deqa iga yorgonaqa Åam tuÅguyosib mergeb, “NiÅgi bosib Åamyuwo areq endi awooiy.” Degsib mergonabqa iga Åamyuwo areq di awoonam jejamu kaÅkaÅgej. 3 Onaqa Pol a Åam koroiyosiqa Åamyuwoq di atnaqa amal uge Åam miligiq di soqnej qaji kaÅkaÅyonaqa oqedosiqa Pol aqa baÅq di uñiyosiqa gaiÅesoqnej. 4 Onaqa nui deqaji tamo uÅgasari naÅgi amal uge Pol aqa baÅq di uñiyosiq gaiÅesonaqa unsibqa segi segi maroqneb, “Tamo endi a leÅ ojo tamo kiyo? A yuwalq di moiyosai deqa gago qotei na a kambatosiqa amal uge qariÅyqoqa a uñiyqo. Deqa a moiqas." 5 Onaqa Pol na aqa baÅ butuyonaqa amal uloÅosiqa Åamyuwoq ainaqa Pol a bole soqnej. Aqa jejamu yala gulbe bei osai. 6 Onaqa naÅgi Pol koqyoqneb. Aqa jejamu suÅyqas kiyo a moisim uloÅoqujatqas kiyo degsib marsibqa tariÅkobaeb. TariÅonab tariÅonab Pol aqa jejamuq di gulbe bei brantosai. Deqa naÅgi areqalo bei osib mareb, “Tamo endi a qotei bei." 7 Nui deqaji tamo bei aqa ñam Publius a soqnej. A tamo kobaquja. A na nui di taqatoqnej. Aqa tal jojom di soqnej deqa a na iga joqsiqa aqa talq gilsiqa dia bati qalub iga geregereigoqnej. 8 Iga aqa talq di sonamqa aqa abu makobaiyonaqa Åeiesoqnej. Aqa jejamu tulaÅ kaÅkaÅyosiqa bi mormantej. Deqa Pol na aqa areq gilsiqa Qotei pailyosiq aqa jejamuq di baÅ atnaqa aqa ma koboosiq olo boleej. 9 A degyonaqa nui deqaji tamo uÅgasari mainjrej qaji naÅgi qusibqa Pol aqa areq beqnabqa a na naÅgi kalil boletnjroqnej. 10 Ariya nui deqaji tamo uÅgasari naÅgi na iga geregereigoqnsib kumbra tulaÅ boledamu egoqneb. Bunuqna iga nui di uratqa laqnamqa iÅgi iÅgi kalil iga saiigeleÅej qaji di naÅgi na olo egeleÅonab gago iÅgi iÅgi kereej. 11 Iga nui dia bai qalub soqnem. Di koboonaqa iga qobuÅ bei gogetosim gilem. QobuÅ di jagwa bati qa nui dia beterosiq soqnej. QobuÅ di Aleksandria qure qaji. QobuÅ aqa namoq di qotei bei aqa ñam Sus aqa aÅgro aiyel naÅgo sulum gereiyosib atnab soqnej. 12 Iga qobuÅ na gilsim Sirakyus qureq di tiryosimqa bati qalub di soqnem. 13 Dena qobuÅ na gilsim Regium qureq di tiryosim Åeiem. Nebeonaqa jagwa guta na bonaqa iga qobuÅ na gileqnam qoloej. Olo nebeonaq iga gilsim Puteoli qureq di tiryem. 14 Dia iga Yesus aqa tamo uÅgasari qudei naÅgi itnjrem. Itnjrnamqa naÅgi na metgonabqa iga bati 7 naÅgi koba na soqnem. Sosimqa naÅgi olo uratnjrsimqa siÅga na walwelosim Rom qureq di brantqa marsim gilem. 15 Rom dia Yesus aqa tamo uÅgasari qudei naÅgi iga beqnam qusibqa gamq di iga turqajqa marsib walwelosib aiyeb. NaÅgi aiyeqnabqa iga giloqnsim gam qalaq di qure ñam Apius IÅgi QariÅyo Qure dia naÅgi qudei turem. Olo gilsimqa qure ñam ÅereÅo Tal Qalub dia naÅgi qudei turem. Turosim unjrsimqa Pol a tulaÅ areboleboleiyonaqa Qotei biÅiyosiqa aqa are siÅgilakobaiyej. 16 Ariya iga gilsim Rom di brantem. Brantonam Rom naÅgo gate naÅgi odonabqa Pol a aqa segi talq di soqnej. Qaja tamo qujai na a taqatoqnej. 17 Bati qalub koboonaqa Pol na Juda tamo gate naÅgi metnjrnaqa bosib aqa areq di koroonab minjrej, “O ijo was niÅgi quiy. Jerusalem dia Juda naÅgi e laÅa ojsib Rom naÅgo baÅq di atnab naÅgi na e tonto talq di waibeb. E Juda gago kumbra bei ugeugeiyosaioqnem. Gago moma naÅgo kumbra bei dego gotraÅyosaioqnem. 18 Deqa e Rom gate kokba naÅgo ulatamuq di tigelosim ijo anjam marnamqa naÅgi qusibqa ariya naÅgi une kobaquja bei ijo jejamuq di unosai. Deqa naÅgi e laÅa moiyotbqa uratosib tonto talq dena e uratim oqedqajqa mareb. 19 Marnabqa Juda naÅgi na Rom gate kokba naÅgo anjam di gotraÅyeb. Deqa e gam bei saiqoji. E marem, ‘E Sisar aqa ulatamuq di tigelqai. Yim a ijo anjam quqwas.’ E degsi marem. Ariya e Juda naÅgi qa anjam bei yala sosai. 20 O ijo was, e niÅgi nuÅgsiy ijo anjam merÅgwajqa deqa metÅgonum. E iÅgi bole bole Qotei a nami Israel gago moma naÅgi enjrqa marej qaji di oqajqa tariÅoqnsim unum. Utru deqa e sil kokba endena tontbonub.” Pol a degsiqa Juda tamo gate naÅgi minjrej. 21 Onaqa naÅgi na Pol minjeb, “Judia sawaq di tamo qudei naÅgi ni qa anjam bei neÅgreÅyosib gagoq qariÅyosai. Juda tamo bei na bosiq ni qa anjam uge bei mergosai dego. 22 Deqa ni segi na ino anjam mergim iga quqwom. Iga qalieonum, sawa sawa kalilq di tamo uÅgasari naÅgi mareqnub, ‘Yesus aqa gam bunuj di uge. Gam dena tamo uÅgasari naÅgi poeleÅeqnub.’” Juda tamo gate naÅgi na Pol degsib minjeb. 23 Ariya naÅgi olo koroqajqa bati ateb. Koro bati di brantonaqa Juda gargekoba naÅgi nobqolo bosib Pol aqa talq di koroeb. Koroonabqa Pol a tigelosiqa anjam utru atsiq anjam olekoba naÅgi minjreqnaq gilsiq bilaqtej. Qotei na aqa segi tamo uÅgasari naÅgi taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqas anjam di aqa utru plaltosiqa minjroqnej. Moses aqa dal anjam na ti Qotei aqa medabu o qaji tamo naÅgo anjam na ti anjam mutu quja quja eleÅoqnsiqa naÅgo are qametnjrimqa naÅgi Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatqajqa deqa siÅgila na minjroqnej. 24 Minjreqnaqa Juda qudei naÅgi Pol aqa anjam di qusib mareb, “Anjam di bole.” Onaqa naÅgi qudei Pol aqa anjam qusib quosaibulosib mareb, “Anjam di bolesai." 25 NaÅgi degsib areqalo aiyeltosib tigelosib jaraiqa laqnabqa Pol na anjam qujai endegsi minjrej, “Mondor Bole a kere Qotei aqa medabu o tamo Aisaia aqa medabuq na gago moma naÅgi anjam endegsi minjroqnej, 26 ‘NiÅgi dab atoqnqab di ijo anjam aqa utru poiÅgoqnqasai. NiÅgi Åam atoqnqab di ijo anjam aqa damu dego poiÅgoqnqasai.’ Agi Qotei na Aisaia minjej, ‘Ni naÅgoq giloqnsimqa anjam degsi minjroqne. 27 O Aisaia, tamo uÅgasari di naÅgo are miligi geteÅnjrejunu. NaÅgo dabkala na ijo anjam quqwajqa asginjreqnu. NaÅgi Åam bruÅejunub. Deqa naÅgo Åamdamu na ijo kumbra unqa keresai. NaÅgo dabkala na ijo anjam qusib utru poinjrqa keresai. NaÅgi are bulyosib ijoq bqa keresai dego. Deqa e na naÅgi boletnjrqasai.’ Qotei na Aisaia degsi minjej." 28 Osiqa Pol a olo Juda naÅgi minjrej, “O ijo was niÅgi endegsi poiÅgem. Qotei na sawa bei bei qaji naÅgi eleÅqa marsiqa anjam qariÅyonaqa naÅgoq gilej. NaÅgi qusib dauryqab." 30 Onaqa Pol aqa segi tal awaiyoqnej qaji dia wausau aiyel soqnej. Sonaqa tamo uÅgasari naÅgi a unqajqa beqnabqa a na naÅgi kalil joqoqnsiqa aqa talq di koba na awooqnsib qairoqneb. 31 Qotei na aqa segi tamo uÅgasari naÅgi taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqas anjam di aqa utru Pol na plaltoqnsiqa naÅgi sainjroqnej. Tamo Koba Yesus Kristus qa dego anjam plaltosiq sainjroqnej. Pol a anjam deqaji marqajqa ulaosaioqnej. A anjam deqaji mareqnaqa tamo bei na saidyosaioqnej.
