Aposel 23
PNG1 Onaqa Pol a Juda tamo kokba naÅgi koqnjrsiqa endegsi minjrej, “O ijo was niÅgi quiy. E nami Qotei aqa Åamgalaq di kumbra bole bole yoqnem agi bini yoqnsim unum. Deqa e are gulbe saiqoji." 2 Onaqa atra tamo gate aqa ñam Ananaias a Pol aqa anjam di qusiqa tamo naÅgi Pol aqa areq di tigelesoqneb qaji naÅgi minjrej, “NiÅgi Pol aqa medabuq di qaliy." 3 Onaqa Pol na Ananaias minjej, “Qotei na ni dego lumqas. Ni ÅamtaÅ babaÅq di Åam qaq na limo bul. Deqa ino uno boledamu ariya ino are miligi jigat. Agi ni Moses aqa dal anjam dauryosim ijo une qalieqajqa tigeltbonum. Osim ni olo Moses aqa dal anjam gotraÅyosim naÅgi ijo medabuq di lubqajqa minjronum. Di kumbra uge." 4 Onaqa tamo naÅgi Pol aqa areq di tigelesoqneb qaji naÅgi aqa anjam di qusibqa minjeb, “Ni kiyaqa Qotei aqa atra tamo gate degsi misiliÅyonum?" 5 Degsib minjnabqa Pol na minjrej, “O ijo was, tamo endi a atra tamo gate di e qaliesai. Deqa e anjam grotonum. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, ‘NiÅgi nuÅgo gate koba a anjam uge minjaib.’" 6 Juda tamo kokba awesoqneb qaji naÅgo ambleq di Sadyusi tamo ti Farisi tamo ti soqneb. Pol a di qalieosiq deqa leleÅosiq minjrej, “O ijo was niÅgi quiy. E Farisi tamo. Ijo abu a dego Farisi tamo. Deqa e endegsi are qalonum, tamo kalil moreÅo qaji naÅgi mondoÅ olo subq na tigelqab. E anjam deqa ijo areqalo tulaÅ siÅgilateqnum. Anjam deqa qujai naÅgi na e ojsib nuÅgo Åamdamuq di tigeltbonub." 7 Pol na naÅgi degsi minjrnaqa Farisi ti Sadyusi ti naÅgi poeleÅosib ÅiriÅkobaeb. 8 Di kiyaqa? Sadyusi naÅgi mareqnub, “Tamo moreÅo qaji naÅgi olo subq na tigelqasai. LaÅ aÅgro saiqoji. Mondor dego saiqoji.” Ariya Farisi naÅgi mareqnub, “Tamo moreÅo qaji naÅgi subq na tigelqab. LaÅ aÅgro unub. Mondor naÅgi dego unub." 9 Deqa naÅgi kalil poeleÅosib ÅiriÅkobaosib murqumyoqneb. Onaqa Farisi naÅgo dal anjam qalie tamo qudei naÅgi tigelosib siÅgila na mareb, “Iga Pol aqa anjam quonum di a une saiqoji. Mondor bei na kiyo laÅ aÅgro bei na kiyo anjam minjqoqa a degsi marqo." 10 NaÅgi degsib marnabqa qoto anjam tulaÅ kobaej. Onaqa qaja tamo naÅgo gate koba a di unsiqa are qalej, “NaÅgi Pol aqa jejamu tulaÅ ugeugeiyqab.” A degsi are qalsiqa ulaosiq aqa qaja tamo naÅgi metnjrnaqa bosib Juda naÅgo baÅq dena Pol yainjrsib naÅgo Åeio talq olo osi gileb. 11 Gilsib di sonab nebeosiq olo qoloonaqa Tamo Koba a bosiqa Pol aqa areq di tigelosiq minjej, “Ni are siÅgilatime. Ulaaim. Ni Jerusalem endia ijo anjam siÅgila na mareqnum dego kere ni Rom gilsim dia ijo anjam minjroqnqam." 12 Onaqa olo nebeonaqa Juda tamo qudei naÅgi koroosibqa are qujaitosib anjam endegsib qoseb, “Iga Pol qalsim moiyotqom. Gago anjam di iga bole dauryqom. Iga uratqasai bole sai. Deqa iga Pol moiyotosaisosimqa iga iÅgi ti ya ti mati uyqasai. Iga Pol qalsim moiyotosimqa bati deqa iga olo iÅgi ti ya ti uyqom." 13 Juda tamo 40 naÅgi anjam degsib qoseb. 14 Osib Juda gate naÅgi ti atra tamo kokba ti naÅgoq gilsib minjreb, “Iga anjam endegsi qosonum. Iga Pol qalsim moiyotqom. Gago anjam di iga bole dauryqom. Iga uratqasai bole sai. Deqa iga Pol moiyotosaisosimqa iga iÅgi ti ya ti mati uyqasai. Iga Pol qalsim moiyotosimqa bati deqa iga olo iÅgi ti ya ti uyqom. Iga anjam degsi qosonum. 15 Deqa niÅgi ti Juda tamo kokba kalil naÅgi ti endegyiy. NiÅgi na qaja tamo naÅgo gate koba a minjiy, ‘Ni Pol osau. Osbamqa iga olo koroosimqa aqa anjam geregere qusim aqa une qalieqom.’ NiÅgi na qaja tamo naÅgo gate koba a degsib minjibqa a Pol osi bosim nuÅgoq di brantosaisoqnimqa gamq di iga Pol qalsim moiyotqom." 16 Onaqa Pol aqa jaja aqa Åiri a naÅgo anjam di qusiqa tigeloqujatosiq qaja tamo naÅgo Åeio talq gilsiqa anjam di Pol minjej. 17 Minjnaq qusiqa qaja tamo gate bei metonaq aqa areq bonaq minjej, “Ni aÅgro wala endi osim nuÅgo gate koba aqa areq osi aiyimqa a na anjam bei minjqas." 18 Onaqa qaja tamo gate dena aÅgro wala di osiqa aqa gate koba aqa areq osi aisiqa minjej, “Tonto tamo Pol a na e merbqo, ‘Ni aÅgro wala endi osi aiye.’ Degbqo deqa agi ino areq osi bonum. A ni anjam bei mermqas." 19 Onaqa qaja tamo naÅgo gate koba a na aÅgro wala di baÅ titosiqa kiñala sasalosiqa nenemyej, “Ni anjam kiye merbqam?" 20 Onaqa minjej, “Juda tamo kokba naÅgi anjam bei kereteb. NaÅgi na ni endegsib mermqab, ‘Nebe ni Pol gagoq osau. Osbamqa iga koroosim aqa anjam geregere qusim aqa une qalieqom.’ NaÅgi ni degsib mermqab. 21 Deqa ni naÅgo anjam di quetnjraim. Tamo 40 naÅgi anjam endegsib qosisib maronub, ‘Iga Pol qalsim moiyotqom. Gago anjam di iga bole dauryqom. Iga uratqasai bole sai. Deqa iga Pol moiyotosaisosimqa iga iÅgi ti ya ti mati uyqasai. Iga Pol qalsim moiyotosimqa bati deqa iga olo iÅgi ti ya ti uyqom.’ NaÅgi anjam degsib qosonub. Deqa bini naÅgi gamq di tariÅeqnub. Ni na Pol osi aiyoqnimqa gamq di naÅgi Pol qalsib moiyotqab." 22 Onaqa qaja tamo naÅgo gate koba a aÅgro wala aqa anjam di qusiqa minjej, “Ni gile. Ni anjam degsi merbonum di tamo qudei minjraim. Torei tent." 23 Osiqa a na aqa qaja tamo gate aiyel naÅgi metnjrnaqa aqa areq bonab minjrej, “NiÅgi na qaja tamo 200 siÅga na walwelo qaji naÅgi ti qaja tamo 200 aÅ osi laqnub qaji naÅgi ti qaja tamo 70 hos na walwelo qaji naÅgi ti minjribqa naÅgi bini qolo seÅ bati 9 Pol osib Sisaria qureq gilqab. NiÅgi na endegsib minjriy, ‘NuÅgo walwelqajqa iÅgi iÅgi gereiyosib soqniy.’" 24 Osiqa olo naÅgi aiyel minjrej, “NiÅgi Pol aqa hos qudei dego gereiyib soqnem. Pol a hos goge di awoamqa niÅgi na geregere taqatosib osi gilsib Rom naÅgo gate Feliks aqa talq di brantiy.” Qaja tamo naÅgo gate koba a na naÅgi aiyel degsi minjrej. 25 Osiqa anjam bei endegsi neÅgreÅyej, 26 “O Gate Koba Feliks, ijo ñam Klodius Lisias. E qaja tamo naÅgo gate koba. Ijo anjam endi ni sisiyqajqa deqa e neÅgreÅyosim inoq qariÅyonum. O kaiye. 27 Tamo agi inoq osi bonub qaji aqa ñam Pol. Juda naÅgi na a ojsib moiyotqa laqnabqa e ijo qaja tamo naÅgi ti aisim Juda naÅgo baÅq dena yainjrem. E qalieem, Pol a Rom tamo. Deqa e na a aqaryaiyosim naÅgo baÅq dena yainjrem. 28 NaÅgi Pol aqa jejamuq di une kiye qametoqneb di e qalieqa osimqa Pol osi aisim Juda tamo kokba naÅgo ulatamuq di tigeltem. 29 Tigeltonamqa naÅgi anjam gargekoba mareleÅeqnabqa e qusimqa endegsi poibej, Juda tamo kokba naÅgi naÅgo segi dal anjam qa maroqnsib deqa Pol aqa jejamuq di une qametoqneb. NaÅgi Pol aqa une kobaquja bei babtosai. Deqa e na a laÅa moiyotqa keresai. Tonto talq di laÅa waiyqa keresai dego. E degsi poibej. 30 Ariya bini e quonum, naÅgi Pol qalsib moiyotqajqa anjam qosonub. E di qusim deqa agi Pol inoq qariÅyonum. E na tamo naÅgi Pol aqa jejamuq di une qameteqnub qaji naÅgi endegsi minjrqai, ‘NiÅgi Sisaria qureq gilsib Feliks aqa ulatamuq di tigelosib Pol aqa une geregere minjib a quqwas.’" 31 Qaja tamo naÅgo gate koba a anjam degsi neÅgreÅyej. Onaqa aqa qaja tamo naÅgi aqa medabu dauryosib qolo Pol osib Antipatris qureq osi gilsib dia ÅereÅeb. 32 Nebeonaqa qaja tamo siÅga na walwelo qaji naÅgi ti qaja tamo aÅ osi laqneb qaji naÅgi ti Antipatris qureq dena olo puluosib Jerusalem aisib naÅgo Åeio talq di soqneb. Onaqa qaja tamo hos na walwelo qaji naÅgi segi Pol suweiyosib torei Sisaria qureq osi gileb. 33 Osi gilsibqa naÅgo gate koba aqa anjam neÅgreÅyej qaji di Feliks yosib Pol osib aqa ulatamuq di tigelteb. 34 Onaqa Feliks a anjam di sisiyosiqa Pol nenemyej, “Ni sawa qabe qaji?” Onaqa Pol na minjej, “E Silisia sawa qaji." 35 Degsi minjnaqa Feliks na olo minjej, “Tamo naÅgi ino jejamuq di une qameqnub qaji naÅgi babqa e ino anjam geregere quqwai.” Osiqa qaja tamo naÅgi minjrnaqa naÅgi na Pol osib tamo koba Herot aqa talq di waiyosib taqatoqneb.
