Menu

Aposel 20

PNG

1 Onaqa tamo uÅgasari naÅgo murqumyo koboonaqa Pol na Kristen naÅgi metnjrnaqa aqa areq di koroonabqa naÅgi siÅgilatnjrej. Osiqa naÅgi uratnjrsiqa Masedonia sawaq gilej. 2 Gilsiq sawa dia walweloqnsiqa Kristen naÅgi itnjroqnsiqa Qotei aqa anjam gargekoba minjroqnej. Minjreqnaqa aqa anjam dena naÅgi siÅgilatnjroqnej. Onaqa a sumsiq Grik naÅgo sawaq di brantej. 3 Brantosiqa sawa dia bai qalub sosiqa dena qobuÅ na Siria sawaq aiqa laqnaqa Juda tamo qudei na Pol qalsib moiyotqa mareqnab qusiqa endegsi are qalej, “E olo puluosiy siÅga na Masedonia sawaq oqsiy dena Siria sawaq aiqai." 4 A degsi are qalsiqa tigelosiq Masedonia sawaq oqwa osiqa tamo qudei naÅgi joqsiqa koba na oqeb. Tamo di naÅgo ñam agi marqai. Bei Sopater. A Pirus aqa Åiri. A Beria qure qaji. Tesalonaika tamo aiyel Aristarkus Sekundus wo. Bei Gaius. A Derbe qure qaji. Bei Timoti. Esia tamo aiyel Tikikus Trofimas wo. Tamo kalil naÅgi di Pol ombla Masedonia sawaq oqsib dia iga Pol koba na uratgosib namo aisib Troas qureq di branteb. Brantosib dia iga qa tariÅoqneb. 6 Onaqa Juda naÅgo bem tiyosai qaji uyqa bati koboonaqa iga Filipai qureq di qobuÅ bei gogetosim qobuÅ na aisim bati 5 koboonaqa Troas qureq di tiryem. Tiryosim dia tamo naÅgi iga qa tariÅoqneb qaji naÅgi itnjrsimqa bati 7 naÅgi koba na soqnem. 7 Onaqa Juda naÅgo yori bati koboonaqa nebeonaq qolo iga Kristen naÅgi koroinjrsimqa naÅgi koba na bem gentosim uyoqnem. Bem uyeqnamqa Pol na Qotei aqa anjam minjroqnej. A anjam olekoba mareqnaq qolo jigeej. Di kiyaqa? Nebeamqa a naÅgi uratnjrsim aiqas. 8 NaÅgi koroesonabqa warum goge dia waÅal gargekoba pumbloÅoqneb. 9 AÅgro wala bei aqa ñam Yutikus a siraÅme kiñala dadaÅ gogeqsi aqa areq di awesoqnej. Onaqa Pol a anjam tulaÅ olekoba mareqnaqa Yutikus a urÅamyonaqa tibiboqnej. Osiq qambumtosiqa warum goge dena uloÅosiq mandamq aiyej. Onaqa naÅgi kalil mandamq aisib Yutikus osib soqteb a moiyej. 10 Pol a dego mandamq aisiqa aÅgro wala di soqoÅyej. SoqoÅyonaqa a olo Åambile ej. Deqa Pol na tamo uÅgasari kalil naÅgi minjrej, “NiÅgi are gulbeiÅgaiq. A Åambile unu." 11 Pol a naÅgi degsi minjrsiqa olo warum gogeq oqsiq dia bem giÅgeÅyonaqa naÅgi uyeb. Uynabqa Pol na olo anjam olekoba naÅgi minjreqnaqa nebeej. Nebeonaqa Pol a naÅgi uratnjrsiqa aiqa osiqa endegsi minjrej, “O ijo was niÅgi quiy. E aiyeqnum. Deqa niÅgi bole soqniy." 12 AÅgro wala di a Åambile soqnej deqa aqa was naÅgi tulaÅ areboleboleinjrnaqa a osib naÅgo talq gileb. 13 Ariya iga na Pol uratosim namoosim qobuÅ bei gogetosim aisim Asos qureq di tiryem. Di kiyaqa? Pol a nami iga endegsi mergej, “NiÅgi namooiy. E bunuqna siÅga na walwelosiy aisiy Asos qureq di niÅgi itÅgwai. Osiy dena niÅgi koba na qobuÅ gogetosim aiqom.” Pol a iga degsi mergej deqa iga namo qobuÅ na aisim Asos qureq di tiryosim Pol qa tariÅoqnem. 14 Bunuqna Pol a Asos qureq bosiq dia iga itgonaqa iga koba na qobuÅ gogetosim aisim Mitilini qureq di tiryem. 15 Nebeonaqa iga dena qobuÅ na aisim Kios nui qalaq di tigelosim ÅereÅem. Olo nebeonaqa iga qobuÅ na aisim Samos nui qalaq di tigelosim Åeiem. Olo nebeonaqa iga aisim Miletus qureq di tiryem. 16 Pol na iga endegsi mergej, “Iga Efesus qure buÅyosim urur Jerusalem aiqom. Aisim di soqnimqa Juda naÅgo iÅgi meli bunuj otoro bati ñam Pentikos di brantim unqom. E Esia sawaq endi bati olekoba sqasai.” Pol na iga degsi mergej. 17 Iga Miletus qureq di tiryonamqa Pol na tamo qudei naÅgi qariÅnjrnaqa naÅgi siÅga na gilsib Efesus di brantosib Kristen gate naÅgi endegsi minjreb, “NiÅgi Miletus qureq aisib dia Pol itosib aqa areq di koroabqa a na niÅgi anjam bei merÅgwas.” Onaqa Kristen gate naÅgi tigelosib Miletus qureq aisib dia Pol itosib aqa areq di koroonabqa a na naÅgi anjam endegsi minjrej, “O Kristen gate niÅgi quiy. E Esia sawaq di branto Åasiti e nuÅgoq bosim niÅgi koba na soqnem. Sosimqa e bati gaigai Tamo Koba aqa anjam niÅgi merÅgoqnem. E ijo segi ñam soqtqajqa are qalosaioqnem. Ijo kumbra di niÅgi qalie. E niÅgi koba na sosimqa gulbe gargekoba itoqnsim akamoqnem. Bati gargekoba Juda naÅgi na e lubsib moiyotbqa mareqnab dena e are gulbekobaiboqnej. 20 NiÅgi qalie, e bati gaigai nuÅgo koro sawaq di, nuÅgo segi segi talq di are siÅgilatetÅgwajqa anjam merÅgoqnem. E anjam deqaji niÅgi merÅgwajqa uratosaioqnem. 21 E bati gaigai Juda tamo ti Grik tamo ti naÅgi siÅgila na endegsi minjroqnem, ‘NiÅgi are bulyosib Qotei aqaq bosib gago Tamo Koba Yesus qa nuÅgo areqalo siÅgilatiy.’ E degsi minjroqnem. 22 Deqa niÅgi quiy. Qotei aqa Mondor na ijo are tigeltetbej deqa e Jerusalem aiyeqnum. Dia kumbra kiye ijoq di brantqas di e qaliesai. 23 E qure qureq di laqnamqa Mondor Bole na e endegsi merbeqnu, ‘Ni Jerusalem dia tonto talq aisim gulbe koba oqam.’ Deqa e qalieonum, kumbra di ijoq bqas. 24 “Di uÅgum. E ijo segi jejamu qa are qalosaieqnum. Wau kalil Tamo Koba Yesus na ebej qaji di e yosiy kobotqajqa are qaleqnum. Wau di endegsi unu. E siÅgila na Yesus aqa anjam bole tamo uÅgasari naÅgi minjre minjre laqnqai. Yesus aqa anjam bole di aqa damu agiende. Qotei a tamo uÅgasari naÅgi qa are boleiyeqnu. 25 “Deqa niÅgi quiy. E nami nuÅgo ambleq di sosimqa anjam endegsi palontoqnem, ‘Qotei na aqa segi tamo uÅgasari naÅgi taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqas.’ Ariya bini e qalieonum, e niÅgi uratÅgitqa niÅgi ijo ulatamu olo unqasai. 26 Bati e nuÅgo ambleq di sosimqa e Qotei aqa areqalo kalil ubtosim niÅgi merÅgekritem. E wau di uratosaioqnem. Deqa tamo bei a nuÅgo ambleq di padalqas di ijo une na sai. 28 O Kristen gate, niÅgi nuÅgo segi segi so geregere taqatosib Qotei aqa tamo uÅgasari naÅgi dego geregere taqatnjroqniy. Qotei aqa tamo uÅgasari naÅgi di kaja du du bul. Qotei na aqa Åiri Yesus Kristus aqa leÅ aiyej qaji dena naÅgi awainjrej. Deqa niÅgi naÅgo gate bole sosibqa naÅgi geregere taqatnjroqniy. Wau di Mondor Bole na niÅgi eÅgej. 29 E qalie, e niÅgi uratÅgitqa gisaÅ anjam maro tamo qudei naÅgi nuÅgo ambleq aisib Qotei aqa tamo uÅgasari naÅgi ugeugeinjroqnqab. BauÅ juwaÅ na kaja naÅgi ugeugeinjreqnub dego kere. 30 NuÅgo ambleq dena dego tamo qudei naÅgi tigelosib Qotei aqa anjam bole olo bubulyoqnsibqa gisaÅ anjam maroqnqab. NaÅgi degyqab. Di kiyaqa? Tamo uÅgasari Yesus dauryeqnub qaji naÅgi qusibqa Qotei aqa anjam bole ulontosib olo gisaÅ tamo naÅgi di daurnjrqajqa deqa. 31 Deqa niÅgi geregere Åam atoqniy. Osib ijo anjam e bati gaigai niÅgi merÅgoqnem qaji deqa are qaloqniy. Agi wausau qalub e niÅgi koba na sosimqa qolo ti qanam ti Qotei aqa anjam niÅgi merÅgoqnsim akamoqnem. E wau di uratosaioqnem. NiÅgi ijo anjam deqa geregere are qaloqniy. 32 “Bini e niÅgi Qotei aqa baÅq di atitqa a na niÅgi geregere taqatÅgwas. Qotei a niÅgi qa are boleiyej anjam di niÅgi siÅgila na ojesoqnibqa anjam dena niÅgi siÅgilatÅgwas. Amqa iÅgi bole bole Qotei a nami aqa segi tamo uÅgasari naÅgi enjrqa marej qaji di niÅgi oqab. 33 “E silali qa ti gara qa ti tamo bei Åilyosaioqnem. 34 NiÅgi qalie, e iÅgi bei qa truquoqnsimqa e segi wauoqnsim ijo iÅgi awaiyoqnem. Osim tamo naÅgi e koba na soqnem qaji naÅgi dego iÅgi anainjroqnem. 35 Kumbra kalil e nuÅgo ambleq di yoqnem qaji di niÅgi segi unoqneb. Kumbra di niÅgi dauryosib yoqniy. Kumbra agiende. NiÅgi waukobaoqnsibqa tamo uÅgasari siÅgila saiqoji unub qaji naÅgi aqaryainjroqniy. NiÅgi Tamo Koba Yesus aqa anjam nami marej qaji deqa are qaloqnsib degsib wauoqniy. Agi Yesus a segi nami endegsi marej, ‘Tamo bei na tamo bei iÅgi yqas di tamo iÅgi oqas qaji a areboleboleiyqas. Ariya tamo dena iÅgi yqas qaji a olo tulaÅ areboleboleiyqas.’" 36 Pol na Efesus Kristen gate naÅgi anjam degsi minjrsiq koboonaqa siÅga pulutosiqa naÅgi koba na Qotei pailyeb. 37 Pailyo koboonaqa gate naÅgi akamkobaoqnsib Pol soqoÅyosib kundoqyoqneb. 38 Pol na minjrej, “NiÅgi ijo ulatamu olo unqasai.” Aqa anjam deqa naÅgi are tulaÅ gulbeinjrej. Onaqa naÅgi na iga suweigonab iga alile aisim naÅgi uratnjrsim qobuÅ gogetosim aiyem.

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate