1 Korin 12
PNG1 O ijo was, Qotei aqa Mondor na iga siÅgila segi segi egeqnu. E deqa niÅgi merÅgit quiy. 2 NiÅgi qalie, nami niÅgi Qotei qalieosaisonabqa gisaÅ qotei naÅgi na niÅgi titÅgeqnabqa niÅgi naÅgi daurnjroqneb. GisaÅ qotei naÅgi di anjam marqa keresai. 3 Deqa niÅgi endegsi poiÅgem. Qotei aqa Mondor a tamo bei aqa medabu siÅgilatetimqa a endegsi marqa keresai, “Yesus a tamo uge.” Tamo bei a Mondor Bole ti sqasai di a endegsi marqa keresai, “Yesus a Tamo Koba." 4 Mondor na iga siÅgila segi segi egeqnu ariya Mondor qujai segi unu. 5 Iga wau segi segi ojeqnum ariya Tamo Koba qujai segi unu. 6 Qotei na iga kumbra segi segi egeqnu ariya Qotei qujai dena iga kalil keretgeqnu. 7 Mondor na iga segi segi aqaryaigeqnu. Di kiyaqa? Iga na Kristen tamo uÅgasari kalil naÅgi geregereinjrqajqa deqa. 8 Mondor na tamo qudei naÅgi aqaryainjreqnu deqa naÅgi Qotei aqa powo babteqnub. Mondor qujai dena tamo qudei naÅgi aqaryainjreqnu deqa naÅgi Qotei aqa qalie babteqnub. 9 Mondor qujai dena tamo qudei naÅgi aqaryainjreqnu deqa naÅgi Yesus qa naÅgo areqalo tulaÅ siÅgilaboleteqnub. Mondor qujai dena tamo qudei naÅgi aqaryainjreqnu deqa naÅgi tamo mainjro qaji naÅgi boletnjreqnub. 10 Tamo qudei naÅgi Qotei aqa maÅwa babteqnub. Tamo qudei naÅgi Qotei aqa medabu oqnsib anjam palonteqnub. Tamo qudei na mondor kalil naÅgi peginjroqnsib mareqnub, “Mondor naÅgi di bole. Mondor naÅgi di uge.” Tamo qudei naÅgi meÅ bulyoqnsib qure utru segi segi naÅgo anjam mareleÅeqnub. Tamo qudei naÅgi qure utru segi segi naÅgo anjam di quoqnsib damu poinjreqnaqa ubteqnub. 11 Ariya Mondor qujai dena aqa segi areqalo na tamo naÅgi segi segi keretnjreqnaqa naÅgi wau di yeqnub. 12 Tamo kalil naÅgi segi segi jejamu qujai. NaÅgo baÅ ti siÅga ti Åamdamu ti dabkala ti osib jejamu qujaiq di turtosib unub. Kristus a dego degsi unu. 13 Agi Mondor qujai na iga kalil yansgobulosiqa turtgej deqa iga kalil jejamu qujaiq di unum. Iga qudei Juda. Iga qudei Grik. Iga qudei kaÅgal tamo. Iga qudei kaÅgal tamo sai. Di uÅgum. Iga kalil Mondor qujai osim ya jumbumq dena ya uyobuleqnum. 14 Gago jejamu miligiq di baÅ segi sosai. SiÅga segi sosai. BaÅ ti siÅga ti Åamdamu ti dabkala ti kalil jejamu qujaiq di turtosib unub. 15 SiÅga a marqas, “E baÅ sai. Deqa e jejamu miligiq di sosai. BaÅ a segi unu.” Di bolesai. SiÅga a dego jejamu miligiq di unu. 16 Dabkala a marqas, “E Åamdamu sai. Deqa e jejamu miligiq di sosai. Åamdamu a segi unu.” Di dego bolesai. Dabkala a dego jejamu miligiq di unu. 17 Gago jejamu a Åamdamu segi sqas di iga kiyersim anjam quqwom? Keresai. Gago jejamu a dabkala segi sqas di iga kiyersim iÅgi quleqgwas? Di dego keresai. 18 Gago jejamu a degsi sosai. Qotei na baÅ ti siÅga ti Åamdamu ti dabkala ti osiqa jejamu qujaiq di ateleÅej unub. A aqa segi areqalo na degyej. 19 Gago jejamu a Åamdamu segi sqas kiyo, a baÅ segi sqas kiyo, a siÅga segi sqas kiyo di gago jejamu a kiyersi sqas? A bole sqa keresai. 20 Gago jejamu a degsi sosai. BaÅ ti siÅga ti Åamdamu ti dabkala ti kalil jejamu qujaiq di turtosib unub. 21 Åamdamu na baÅ minjqas, “Ni ulaÅ. E segi wauqa kere.” Degsi minjqa keresai. Gate na siÅga minjqas, “Ni ulaÅ. E segi wauqa kere.” Degsi minjqa keresai. 22 NaÅgi kalil jejamu qujaiq di unub. Bole, naÅgi qudei siÅgila kiñala unub. Ariya naÅgi wau bole yeqnub deqa iga na naÅgi uratnjrqa keresai. 23 Iga naÅgi qudei kiñala bolesai qa mareqnum. Ariya iga na olo naÅgi gereinjreqnum. NaÅgi qudei iga jemai qa mareqnum. Ariya iga olo gara na naÅgi kabutnjreqnum. 24 NaÅgi qudei uno boledamu deqa iga na naÅgi kabutnjrosaieqnum. Ariya Qotei na naÅgi kalil jejamu qujaiq di ateleÅej unub. Deqa naÅgi qudei ñam saiqoji unub qaji di Qotei na olo ñam soqtetnjreqnu. 25 Gago jejamu a poeleÅaim deqa Qotei a degyeqnu. Deqa jejamu miligiq di naÅgi segi segi qa qalaqalaiyo kumbra yeqnub. 26 Bei a jaqatiÅ oqas di naÅgi kalil dego jaqatiÅ oqab. Bei a ñam koba oqas di naÅgi kalil a ombla areboleboleinjrqas. 27 NiÅgi kalil Kristus aqa jejamu qujai. NiÅgi segi segi aqa jejamu miligiq di unub. 28 Qotei na Kristen tamo uÅgasari naÅgi wau segi segi enjreqnu. NaÅgi qudei a na qariÅnjreqnaqa naÅgi aqa anjam mare mare laqnub. NaÅgi qudei a na wau enjreqnu deqa naÅgi aqa medabu oqnsib anjam palonteqnub. NaÅgi qudei a na wau enjreqnu deqa naÅgi aqa anjam plalteqnub. NaÅgi qudei a na siÅgila enjreqnu deqa naÅgi aqa maÅwa babteqnub. NaÅgi qudei a na siÅgila enjreqnu deqa naÅgi tamo mainjro qaji naÅgi boletnjreqnub. NaÅgi qudei a na wau enjreqnu deqa naÅgi na tamo uÅgasari naÅgi aqaryainjreqnub. NaÅgi qudei a na Kristen gate ateleÅeqnu deqa naÅgi na aqa wau taqateqnub. NaÅgi qudei a na meÅ bulyetnjreqnu deqa naÅgi qure utru segi segi naÅgo anjam mareleÅeqnub. 29 Deqa e niÅgi endegsi nenemÅgwai. Qotei na naÅgi kalil qariÅnjreqnaqa naÅgi aqa anjam mare mare laqnub e? Sai. NaÅgi kalil Qotei aqa medabu oqnsib anjam palonteqnub e? Sai. NaÅgi kalil Qotei aqa anjam plalteqnub e? Sai. NaÅgi kalil Qotei aqa maÅwa babteqnub e? Sai. 30 NaÅgi kalil tamo mainjro qaji naÅgi boletnjreqnub e? Sai. NaÅgi kalil meÅ bulyoqnsib qure utru segi segi naÅgo anjam mareleÅeqnub e? Sai. NaÅgi kalil qure utru segi segi naÅgo anjam di quoqnsib damu poinjreqnaqa ubteqnub e? Di dego sai. Qotei na naÅgi kalil wau segi segi enjreqnu. 31 O ijo was, Mondor aqa siÅgila segi segi kalil di bolequja. NiÅgi siÅgila di oqajqa are qaloqniy. Iga qalaqalaiyo kumbra dauryqom Ariya kumbra tulaÅ boledamu bei e na ubtosiy niÅgi merÅgit quiy.
