Menu

Jenesis 24

PNG

1 AbrahamnöŠazi namÅi ahiga AnutunöŠyuai pakpak aka meyöhi, miaÅgöreÅ i kötuetköm waÅgii mala korök. 2 Mewö ahiga nalö kunöŠmiriÅaÅgö welenqeqe jembonÅi bohonÅi, miriÅi uruÅe öröyuai ahöm waÅgiyöhi, miaÅgö galömÅi yaÅgöra keu kewö jiyök, “Gi mönö keugi jim köhöimangöra börögi nöÅgö tambuni bapÅe alman. 3 Mewö ala Kembu, Suep aka gölme mietkö AnutuÅiraÅgö qetÅe jöjöpaÅ keu kewö jiman: NöÅön Keinan könagesö yeÅgö sutÅine ki maljalmö, göÅön mönö nahönaÅgö anömÅi mi yeÅgö nen böratÅina kun kude memba waÅgiman. 4 Mewö qahöpmö, gi mönö nane kantrinöŠanda tinitosolomurupni yeÅgöreÅök nahöni Aisakö anömÅa waÅgita kaman." 5 Mewö jiiga welenqeqe jembonöŠkewö qesim waÅgiyök: “Anda jibiga ambi miaÅön nömbuk gölme kiaÅgöreÅ kamamgö tököma ewö, nöÅön mönö denöwö akÅam? Nahöngi waÅgita kantri kanöÅaÅgöreÅ kunbuk liliÅgöba anbit me qahö?" 6 Mewö qesim waÅgiiga AbrahamnöŠkewö meleÅnök: “Qahöpmahöp! Gi nöÅgö nahöni waÅgita miaÅgöreÅ kunbuk kude anmahot. 7 Suepkö KembuÅi AnutunöŠni iwinaÅgö miri aka ahuahu kantrineyök keu kewö jii mötpiga jöjöpaÅ keunöŠjöhöba noaÅgiri kayal: ‘NöÅön gölme ki mönö göhö gwölönarökurupki yeÅgö buÅaya qem eÅgimam.’ MiaÅgöra yaÅön mönö Suep garataÅi melaiiga mutuk aniga göÅön ölöp nahönaÅgö anömÅi mi miaÅgöreÅök waÅgita kaman. 8 Anda jinöÅga ambi miaÅön göbuk kamamgö tököma ewö, jöjöpaÅ keugi kiaÅön mönö qahö toroqeba jöhöm gihima. NöÅgö nahöni mi mönö qahö kötökÅi waÅgita miaÅgöreÅ liliÅgöba anmahot." 9 Mewö jiiga welenqeqe jembonÅan keu mi jim jöhöm waÅgiba jöjöpaÅ keunöŠjim köhöimamgöra böröÅi ketaÅamÅi Abrahamgö tambuÅi bapÅe alök. 10 Mewö jim köhöiba kinda ketaÅamÅaÅgöreÅ kamel 10 aka yaÅgö köweÅeyök yuai aködamunÅinambuk könaÅi könaÅi mohotÅe meyök. Mi memba mosöta Not Mesopotemia (Aram Naharaim) kantrinöŠanda NahornöŠtaon malöhaÅgöreÅ aÅgorök. 11 AÅgota taon yaigepÅe o lömÅi kinöhaÅgö kösutÅe kamelurupÅi al eÅgiiga siminÅini mösököba geba luhut meget. Wehön jeÅi gemamgö aiga taongö ambiÅi yeÅön o ubingö o lömÅe kaka nalöÅini mi ahök. 12 MiaÅgöreÅ kinda kewö köuluköyök: “O Kembu, ketaÅamni Abrahamgö AnutuÅi, gi mönö merak töhötmöriam niÅgiba ketaÅamni Abrahamgöra keu jim jöhönöÅi, miaÅgö ölÅi asuhuma. 13 MötnöÅ, ni o löm kösutÅe kiaÅgöreÅ kinbiga taongö ambi seramurupÅini yeÅön o ubingö kame. 14 Kagetka kewö asuhumapköra köuluközal: NöÅön ambi seram kungöra kewö jimam: ‘Gi ölöp köuraÅengi möÅgoninöÅga (mondokönöÅga) o nembileÅak.’ Mewö jibiga yaÅön kewö meleÅda jima: ‘Ãlöp nenöÅga kamelurupki mewöyök o gumohom eÅgimam.’ Mewö jimawi, ambi seram ia göÅön welenqeqe azigi Aisakö buÅaya qenöÅi, yaÅön mönö mia akÅa. Mewö asuhuiga göÅön ketaÅamnaÅgöra keu jim jöhönöÅi, miaÅön ölÅambuk akza, mewö mötmam." 15 Köuluk mi qahö köuluköm teköiga miaÅgöreÅök ambi kun qetÅi Rebeka yaÅön köuraÅen qamböÅe aÅguba miaÅgöreÅ kaÅgorök. YaÅön Abrahamgö munÅi Nahor aka anömÅi Milka, yetkö nahönÅiri qetÅi Betuel yaÅgö böratÅa ahök. 16 Ambi miaÅgö kaisoÅgolomÅi mi eksihimÅambuk kötökÅi aiga ambi seram jömukÅi azinöŠqahö memeÅa malök. YaÅön eta o lömnöŠgeba o uba korök. 17 Koriga miaÅgöreÅök welenqeqe jembonöŠösumÅan yaÅgö kösutÅe anda kewö jiyök: “Gi ölöp köuraÅengeyök o kun niÅginöÅga nembileÅak." 18 Mewö jiiga kewö meleÅnök: “O kembuni, ölöp neman. “Mewö jiba ösumok köuraÅenÅi böröÅan memba eta moÅgoÅgoniiga (mondoköiga) o neyök. 19 Mi neiga kewö jiyök: “NöÅön kamelurupki yeÅgöra mewöyök o uba eÅgibi nemba anda bikÅini eÅguiga mosötme." 20 Mewö jiba ösumok köuraÅenÅi mokoi o körek joutnöŠgeiga kunbuk diÅdiÅgöba o lömnöŠo umamgöra geba kamelurupÅi pakpak yeÅgöra o dopÅine uyök. 21 Mewö ahiga welenqeqe jembonöŠgöröŠkinda i törörök eka kewö möta mötmöriyök: “ÃlÅa, KembunöŠköna köröpÅi ki kayalaÅgö möriamÅi mi mönö kewö kondori asuhuza me denöwö?" 22 Mewö mötmöriba kiniga kamel yeÅön o nem tekögetka welenqeqe jembonöŠpinjim (möpöÅ) goulnöŠmemeÅi kun lömbötÅi 5 gram mi memba ambi seramgö söÅgöröÅe ala böröjeÅjeÅ goulnöŠmemeÅi yahöt lömbötÅiri 110 gram mi böröÅe mei öÅgöyök. 23 Mei öÅgöiga kewö qesim waÅgiyök: “Gi dagö böratÅa? Iwigahö miri uruÅe neÅön suÅgem ahöbinakö tiÅi kun ahöza me qahö, mi ölöp jinöŠmötpileÅak." 24 Mewö qesim waÅgiiga kewö meleÅ waÅgiyök: “Ni Betuelgö böratÅa. Abu asani qetÅiri Milka aka Nahor." 25 Mewö jiba toroqeba kewö jiyök: “NeÅgöreÅ luplup aip aka kamel yeÅgö gwözözak neneÅi mi gwötpuk ahöza aka suÅgem gaun ahömegö tiÅi mi mewöyök ölöp kinja." 26 Mewö jiiga welenqeqe jembonöŠgölmenöŠgeba bamgöba Kembugö waikÅi memba möpöseiyök. 27 Möpöseiba kewö jiyök: “O Anutu, ketaÅamni Abrahamgö KembuÅi, nöÅön gi möpöseim gihizal. GöÅön ketaÅamnaÅgöra kalem möriamgö keugi jim jöhönöÅi, mi törörök wuataÅgönöÅga qahö sörauyök. MiaÅgö dop Kembu göÅön noaÅgitnöÅga köna köröpÅi ki kaba mala ketaÅamnaÅgö tinitosolomurupÅi yeÅgö mire kaÅgotzal." 28 Mewö asuhuiga ambi seramnöŠösumÅan kiÅkiÅgöba anda miaÅgö kösohotÅi mi namÅaÅgö saiwaurupÅi miriÅe malgeri, yeÅgöra jiiga mötket. 29 Rebekagö nenÅi qetÅi Laban malök. YaÅön mi möta Abrahamgö welenqeqe jembonÅi ekÅamgöra ösumÅan yaigep o lömÅe kiÅkiÅgöba anök. 30 NenÅaÅgö böröÅe goul böröjeÅjeÅ aka söÅgöröÅe goul pinjim tari ehiga nenÅi RebekanöŠwelenqeqe jembonöŠkeu jiiga möröhi, miaÅgö kösohotÅi jii möta yaÅgöreÅ anök. Anda o lömÅe aÅgota azi mi ehiga miaÅgöreÅ kamelurupÅi yeÅgö qöhöröÅine kinök. 31 Kiniga kewö jiyök: “KembunöŠkötuetköm gihii maljani, gi mönö kanöÅga mirinöŠanbit. Yaigep kiaÅgöreÅ kude kinman. NöÅön nanÅini ahömeaÅgö miriÅi aka kamelurupki yeÅgö dumÅini tok möwölöhözal." 32 Mewö jiiga welenqeqe jembonöŠmire kaiga kamel qakÅine sukinap taröhi, mi LabanöŠmusula mei eri jiiga kamel yeÅgöra luplup aip aka gwözözak nene memba kaba eÅgiget. Welenqeqe jembon aka yaÅgö aziurupÅan könaÅini saÅgoÅmeaÅgö oÅi mi tok mohotÅe uba kaba eÅgiget. 33 MiaÅgö andöÅe nene welenqeqe jembongö wösöÅe kölgetmö, yaÅön kewö jiyök: “Mutuk keu memba kazali, mi jibi mötketkun mönö nene ki nemam. “Mewö jiiga LabanöŠkewö jiyök: “Mi ölöp jinöŠmötpin." 34 Mewö jiiga kewö jiyök: “NöÅön Abrahamgö welenqeqe azia akzal. 35 KembunöŠketaÅamni önöÅi qahö kötuetköm waÅgiiga azi öÅgöÅgöÅi sukinapuk aka malja. KembunöŠlama aka bulmakau, silwö aka goul, welenqeqe azi aka ambi aka kamel, doÅki mi gwötpuk waÅgiiga malja. 36 KetaÅamnaÅgö anömÅi Sara yaÅön ambi namÅi kötökÅi aka nalö miaÅgöreÅ ketaÅamnaÅgöra nahönÅi kun meyök. IwiÅan sukinapÅi pakpak mi nahönÅaÅgöra buÅa qem waÅgii malja. 37 “KetaÅamnan nöÅön jöjöpaÅ keu kewö jimamgö jim kutum niÅgiyök: ‘NöÅön Keinan yeÅgö gölmenöŠki maljalmö, göÅön mönö nahönaÅgö anömÅi mi Keinan yeÅgö nen böratÅina kun kude memba waÅgiman. 38 Mewö qahöpmö, gi mönö iwinaÅgö mire nani tinitosolomurupni yeÅgöreÅ anda nahönaÅgö anömÅi mi miaÅgöreÅök waÅgita kaman.’ 39 “Mewö jiiga ketaÅamni mi kewö qesim waÅgial, ‘NöÅön anda jibiga ambi miaÅön nömbuk qahö kama ewö, nöÅön mönö denöwö akÅam?’ 40 Mewö qesim waÅgibiga kewö meleÅnök: ‘NöÅön Kembugö jeÅe anda kaba aka memba malali, yaÅön mönö Suep garataÅi melaiiga göbuk aniga köna anmani, miaÅön töhötmöriamÅambuk akÅa. Mewö nani iwinaÅgö mire anda tinitosolomurupni yeÅgöreÅök nahönaÅgö anömÅi mi memba kaman. 41 NöÅgö tinitosolomurupni yeÅgöreÅ anda jöjöpaÅ keu nöÅgöra jinöÅi, miaÅön mönö miaÅgö andöÅe qahö toroqeba jöhöm gihima. Ambi kun qahö gihime ewö, göÅön töndup jöjöpaÅ keu miaÅgö kösönöhök lolohoman.’ 42 “Mewö jiiga merak o lömÅe kaÅgota kinda kewö köuluközal: ‘O Anutu, ketaÅamni Abrahamgö KembuÅi, ni köna köröpÅi kazali, mi mönö jitsihitkahö dop mötnöÅga töhötmöriamÅambuk akÅa. 43 EknöÅ, nöÅön o löm kiaÅgö kösutÅe kinjal. Kewö kinbiga ambi seram kunÅan o umamgö kaiga nöÅön yaÅgöra kewö jimam: “Gi ölöp köuraÅengeyök o moröÅi kun niÅginöÅga nembileÅak?" 44 Mewö jibiga yaÅön kewö meleÅda jima: “Ãlöp nenöÅga kamelurupki yeÅgö o mewöÅanök uba eÅgimam. “Mewö meleÅda jima ewö, nöÅön miaÅgöra kewö mötmam: Kembu göÅön i ketaÅamnaÅgö nahönÅaÅgö anömÅa akÅapköra möwölöhözan.’ 45 Uruneyök köuluk mi qahö köuluköm teköbiga miaÅgöreÅök Rebeka yaÅön köuraÅen qamböÅe aÅguba miaÅgöreÅ kaÅgotza. KaÅgota o lömÅe geba o uiga nöÅön yaÅgöra kewö jizal: ‘Ãlöp o kun niÅginöÅga nembileÅak.’ 46 “Mewö jibiga yaÅön zilaÅ köuraÅenÅi qamböÅeyök mei eriga kewö jiza: ‘Ãlöp nenöÅga kamelurupki yeÅgö o mewöÅanök eÅgibiga neme.’ Mewö jii nembiga kamelurupni mi mewöyök o gumohom eÅgiza. 47 Gumohom eÅgiiga kewö qesim waÅgizal, ‘Gi dagö böratÅa?’ Qesim waÅgibiga kewö meleÅja: ‘Ni Betuelgö böratÅa. Abu asani qetÅiri Milka aka Nahor.’ Mewö meleÅniga nöÅön pinjim söÅgöröÅe möndöba böröjeÅjeÅ böröÅe membi öÅgöza. 48 Nalö miaÅgöreÅök gölmenöŠgeba bamgöba Kembugö waikÅi memba möpöseizal. Anutu ketaÅamni Abrahamgö KembuÅan mönö köna diÅdiÅi noaÅgiri ketaÅamnaÅgö munÅaÅgö mire kaba isiÅi nahönÅaÅgö anömÅa akÅapköra miwikÅaizal. MiaÅgöra Kembu möpöseim waÅgizal. 49 “Mewö kaba ki kinjal. MiaÅgöra iÅini ketaÅamni ek soriba sepkitip akzeaÅgö keuÅi pöndaÅ wuataÅgöba ak kömum waÅgize ewö, mi mönö kondela jigetka mötmam. Mewö qahö akÅe ewö, keu mi tok jigetka mötmam. Mi möta kungen eleÅda anmamgö mötmörimam." 50 Mewö jim teköiga Laban aka Betuel yetkön kewö meleÅda jiyohot, “Keu ki KembugöreÅök kaza. MiaÅgöra netkön keu mewö me mewö jibiraÅgö dop qahö. 51 MötnöÅ, RebekanöŠki kinja. KembunöŠjimqindiÅ akzawaÅgö dop ölöp i waÅgita anda ketaÅamgahö nahönÅi waÅginöÅga anömÅi akÅa." 52 Mewö jiyohotka keuÅiri möta Abrahamgö welenqeqe jembonÅan eta Kembugö jeÅe gölmenöŠgeba bamgöyök. 53 Bamgöm teköiga wahöta gösöÅeyök goul aka silwö aködamunÅi eksihimÅinambuk aka opo maluku kulemÅinambuk ujeta Rebeka waÅgiyök. MewöÅanök kalem yuai tosatÅi söÅgöröÅini ketaÅi mi nam nenÅi etkiyök. 54 Etkiba i aka aziurupÅi yambuk kageri, yeÅön nene kuluÅ nemba tata mala suÅgem aiga ahöget. Ahöba söÅan wahötketka kewö jiyök: “Ãlöp melaim niÅgigetka ketaÅamnaÅgöreÅ anmam." 55 Mewö jiyökmö, nam nenÅi yetkön kewö meleÅnohot, “Ãlöp nenböratniri mosötnöÅga toroqeba nalö tosatÅi silim ten mewö nembuk malma. MiaÅgö andöÅe ölöp i waÅgita anme." 56 Mewö meleÅnohotmö, welenqeqe jembonöŠkewö meleÅda jii mötket, “Welen könani kazali, mi KembunöŠkötuetköiga töhötmöriamÅambuk akza. MiaÅgöra nalöni mönö kude qekörime. Mönö melaim niÅgigetka ölöp könani liliÅgöba anda ketaÅamnaÅgöreÅ aÅgotmam." 57 Mewö jii möta kewö jiyohot, “Ãlöp ambi seram mi qetzi kaiga nanÅaÅgöra qesim waÅgibin." 58 Mewö jiba Rebeka qerohot kaiga kewö qesim waÅgiyohot, “Gi azi kiambuk anmamgö mötzan me qahö?” Qesim waÅgiyohotka “Ãlöp anmam,” jiyök. 59 Mewö jiiga kinda nenböratÅiri mi welen ambiÅambuk melaim etkigetka Abrahamgö welenqeqe jembon aka yaÅgö aziurupÅi yeÅön i etkuaÅgita anbingö aket. 60 Anbingö aketka miaÅgöreÅ iwinam nenmunurupÅan Rebeka kötuetköm waÅgiba kewö jiget, “O nen böratnini, KembunöŠölöp ahumsehip gihiiga göÅön gwölönarökurupki milyönÅi milyönÅi yeÅgö bömön jalöÅina akÅan. YeÅön mönö köhöiba kerökurupÅini eÅguba luhut ala siti gölmeÅini eÅguaÅgita aÅgön köla malme." 61 Mewö jiget teköiga RebekanöŠwelenqeqeambiurupÅi yembuk wahöta kamel qakÅine öÅgöba tata welenqeqe jembonÅi wuataÅgöba anget. Jembon yaÅön Rebeka waÅgiriga mosöta köna liliÅgöba anget. 62 Anda kaba mala mala Keinan gölmenöŠkaÅgotket. AisaknöŠgölme miaÅgö Saut likepÅe distrik qetÅi Negew miaÅgöreÅ mala nalö miaÅgöreÅök o löm qetÅi Ber Lahai Roi mi mosöta gölme qararaÅkölkölÅe kaba malök. 63 Kaba mala miri söÅaumamgö aiga miaÅgöreÅ koumÅi mosöta gölme köröÅi ketaÅi miaÅgöreÅ anda liliköba keu mötmöriba uba wahöta ehiga tosatÅan kamel qakÅine tata yaÅgö kösutÅe kabingö kaget. 64 Mewö kagetka RebekanöŠuba wahöta Aisak eka kamel qakÅe taröhi, miaÅgöreÅök ösumok luhuba gölmenöŠerök. 65 Eta welenqeqe jembongöra qesiba kewö jiyök, “Azi gölme köröÅe endu kinda mesohol köl neÅgiba kazawi, mi daÅön?” Mewö jiiga kewö meleÅnök, “YaÅön mönö ketaÅamnaÅgö nahönÅi akza. “Mewö meleÅniga möta nöröp kawöseÅi (kawaseÅ) öröba jemesoholÅi esuhuyök. 66 Esuhuiga aitoÅgögetka welenqeqe jembonöŠyuai pakpak aka memba malöhi, miaÅgö kösohotÅi mi Aisaköra jii mörök. 67 Möri teköiga AisaknöŠRebeka waÅgiriga namÅi Saragö opo seri koumÅe öÅgöba maliga könaÅgep mei anömÅi aiga uruÅan jöpaköm waÅgiba malök. Aisakö namÅan kömuiga wösöbirik uruÅe malöhaÅgöra aka urukölalepÅi mewö miwikÅaiyök. Mewö.

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate