Menu

Mak 9

PNG

1 Osiqa Yesus a olo aqa aÅgro naÅgi endegsi minjrej, “E bole merÅgwai. Tamo qudei ijo areq endi tigelejunub qaji naÅgi moreÅosaisoqnibqa Qotei a siÅgila ti bqas. Bosim naÅgi taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba soqnim naÅgi unqab." 2 Osiqa bati 6 onaqa Yesus a tigelosiqa Pita na Jems na Jon na naÅgi segi qalub joqsiqa koba na mana goge kobaq oqsib di soqneb. Sosibqa Yesus aqa jejamu bulyonaq naÅgi unobeiteb. 3 Aqa gara dego tulaÅ puloÅosiq qatekritej. Tamo bei na gara yansqas degsim qatqa keresai. 4 Onaqa Moses Elaija wo naÅgi brantosib Yesus koba na anjam maroqneb. Mareqnabqa Yesus aqa aÅgro naÅgi na naÅgi aiyel unjrsibqa Pita a Yesus minjej, “O Tamo Koba, Moses Elaija wo naÅgi bosib iga koba na endi unum di bolequja. Deqa ni marimqa iga tal kiñilala qalub gereiyqom. Bei ino. Bei Moses aqa. Bei Elaija aqa." 6 Yesus aqa aÅgro naÅgi tulaÅ ulaugeteb deqa Pita a anjam bei marqa saiiyonaqa anjam di laÅa marej. 7 Onaqa laÅbi aisiqa naÅgi kabutnjrnaqa laÅbi miligiq dena anjam bei endegsi brantonaq naÅgi queb, “Endi ijo AÅgro qujai e na tulaÅ qalaqalaiyeqnum qaji. NiÅgi aqa anjam quetoqniy." 8 Onaqa Yesus aqa aÅgro naÅgi bulosib Åam ateb di Yesus a segi naÅgi koba na sonab uneb. NaÅgi tamo bei unosai. 9 Onaqa naÅgi Yesus ombla manaq dena olo aiyoqnsibqa Yesus na minjrej, “MaÅwa niÅgi mana goge di unonub qaji di ubtosib tamo qudei minjraib. Bunuqna e Tamo AÅgro moisiy olo subq na tigelotqa bati deqa niÅgi na ubtosib minjroqnqab." 10 Onaqa naÅgi Yesus aqa anjam di qusib segi segi maroqneb, “Yesus a kiyaqa subq na tigelqa marqo? Anjam di aqa utru iga poigosai.” Degsib maroqnsib Yesus aqa anjam di naÅgo areqaloq di atnab soqnej. 11 Osib naÅgi Yesus minjeb, “Dal anjam qalie tamo naÅgi mareqnub, ‘Elaija a namo bamqa Kristus a bunuqna bqas.’ Anjam di kiyaqa degsib mareqnub?" 12 Onaqa Yesus na minjrej, “NaÅgo anjam di bole. Elaija a namo bosim tamo uÅgasari kalil naÅgo areqalo gereiyetnjrsim soqnim bunuqna Kristus a bqas. Ariya anjam kiye neÅgreÅq di unu? Anjam agiende. Jeu tamo naÅgi na e Tamo AÅgro kumbra uge ebibqa e jaqatiÅ koba oqai. 13 E niÅgi olo merÅgwai. Elaija agi bej. Bonaqa gulbe kalil naÅgi a yqajqa are soqnej qaji agi yeb. Anjam di nami a qa neÅgreÅyeb unu." 14 Onaqa Yesus na aqa aÅgro qalub naÅgi di joqsiqa koba na aisib mana utruq di branteb. Brantosib Åam ateb di Yesus aqa aÅgro qudei naÅgi ti dal anjam qalie tamo qudei ti anjam na qoteqnab unjreb. Tamo uÅgasari gargekoba naÅgi dego Yesus aqa aÅgro naÅgi kaiÅnjresonab unjreb. 15 Onaqa tamo uÅgasari kalil naÅgi Yesus unsibqa tulaÅ prugugetosib gurgur ti aqa areq bosib minjeb, “O Tamo Koba, bilaq bole." 16 Degsib minjnabqa Yesus na aqa aÅgro naÅgi nenemnjrej, “NiÅgi naÅgi ti anjam kiye na qoteqnub?" 17 Onaqa tamo uÅgasari naÅgo ambleq dena tamo bei brantosiqa Yesus minjej, “O Qalie Tamo, e ijo aÅgro mel osi bonum agiende. Ni na a boletqajqa deqa osi bonum. A mondor uge ti. Deqa aqa medabu geteÅyejunu. 18 Mondor uge dena aqa jejamu ojoqnsiqa mandamq waiyeqnaqa ara gijiriqtoqnsiqa tindaÅeqnu. Oqnsiqa maul aiyeqnu. Deqa e na ino aÅgro naÅgi minjronum, ‘NiÅgi mondor uge di wiyiy.’ Minjronumqa naÅgi na wiyqa yonub keresaiinjrqo." 19 Onaqa Yesus a anjam di qusiqa marej, “NiÅgi tamo uÅgasari bini bati endeqa unub qaji nuÅgo areqalo e qa siÅgilatosai bole sai. Bati gembub e niÅgi koba na sosiyqa nuÅgo gulbe di qoboiyoqnqai? AÅgro mel di ijo areq osi boiy." 20 Onaqa osi bonabqa mondor uge dena Yesus unsiqa aÅgro di qunjimyonaqa a mandamq aisiqa belbelonaqa aqa medabuq na maul aiyoqnej. 21 Onaqa Yesus na aÅgro di aqa abu nenemyej, “Bati gembub a degesoqnej?” Onaqa minjej, “A aÅgro kiñala qa degesoqnej agi bini unu. 22 Mondor uge na a qalsim moiyotqa oqnsiqa bati gaigai a Åamyuwoq o yaq waiyeqnu. Deqa ni na iga aqaryaigwa kereamqa aqaryaige." 23 Onaqa Yesus na minjej, “‘Kereamqa’ degsi merbaim. Tamo bei a e qa aqa areqalo siÅgilatqas di a kumbra kalil yqa kere." 24 Onaqa tamo dena leleÅosiqa Yesus minjej, “E ni qa ijo areqalo siÅgilatonum. Ariya ijo areqalo olo gulbeibeqnu. Deqa ni na aqaryaibimqa e geregere ijo areqalo ni qa siÅgilatqai." 25 Onaqa tamo uÅgasari gargekoba naÅgi gurgur ti bosib Yesus aqa areq di koroeqnabqa Yesus a naÅgi unjrsiqa mondor uge di ÅiriÅtosiq minjej, “Ni mondor uge. Ni na aÅgro di aqa dabkala getentonum. Ni aqa medabu dego getentonum. Deqa ni aÅgro di uratosim olo aqa jejamuq gilaim." 26 Degsi minjnaqa mondor uge a leleÅkobaosiqa aÅgro di siÅgila na qunjimyosiqa a uratosiq ulaÅej. UlaÅonaqa aÅgro di a moiyobulosiqa Åeiesonaqa tamo qudei naÅgi unsib mareb, “A moiqo." 27 Onaqa Yesus na aÅgro di aqa baÅ titonaqa a boleosiq tigelej. 28 Onaqa Yesus aqa aÅgro naÅgi aqa areq lumu bosib nenemyeb, “Iga kiyaqa mondor uge di wiyqa yonumqa keresaiigwo?" 29 Onaqa Yesus na minjrej, “NiÅgi mondor uge deqaji winjrqa osibqa Qotei pailyoqniy. Dena qujai niÅgi na mondor uge winjrib jaraiqab. Gam bei na sai." 30 Onaqa Yesus na aqa aÅgro naÅgi olo joqsiqa koba na sawa di uratosib Galili sawa ambleq na walwelosib giloqneb. Tamo uÅgasari naÅgi a qa qalieaib deqa naÅgi uliosib giloqneb. 31 Giloqnsibqa gamq di Yesus na aqa aÅgro naÅgi anjam endegsi minjrej, “E Tamo AÅgro. Jeu tamo naÅgi na e ojsibqa tamo qudei naÅgo baÅq di atib lubib moiqai. Bati qalub koboamqa e olo subq na tigelqai." 32 Onaqa Yesus aqa aÅgro naÅgi aqa anjam di geregere poinjrosai. Deqa naÅgi a olo nenemyqajqa ulaeb. 33 Onaqa Yesus aqa aÅgro naÅgi ti gilsib Kaperneam qureq di branteb. Brantosib tal bei gogetosib di sosibqa Yesus na aqa aÅgro naÅgi endegsi nenemnjrej, “NiÅgi gamq di anjam kiye na qotoqnab?" 34 Onaqa naÅgi mequmosib soqneb. Di kiyaqa? NaÅgi gamq di Yesus aqa aÅgro yai a naÅgi kalil buÅnjrsim ñam ti sqas deqa anjam na qotoqneb. 35 Onaqa Yesus a awoosiqa aqa aÅgro 12 naÅgi metnjrnaqa aqa areq bonabqa minjrej, “Tamo bei a ñam ti sqa marsimqa a mati tamo kalil naÅgo kaÅgal tamo soqnem. Osimqa a ñam ti sqas." 36 Yesus a naÅgi degsi minjrsiqa aÅgro kiñala bei osiqa naÅgo ambleq di tigeltosiqa olo soqoÅyosiqa naÅgi minjrej, 37 “Tamo bei a ijo ñam qa are qalsimqa aÅgro kiñala endeqaji bei osim geregereiyqas di a e dego osim geregereibqas. Tamo a e osim geregereibqas di a na e segi geregereibqasai. A na ijo Abu e qariÅbej qaji di dego osim geregereiyqas." 38 Onaqa Jon na Yesus minjej, “O Qalie Tamo, ni que. Iga tamo bei unem. A ino ñam na mondor uge naÅgi winjreqnaqa iga na unsim saidyem. Di kiyaqa? A iga koba na wauosaieqnu deqa." 39 Onaqa Yesus na minjej, “NiÅgi a saidyaib. A ijo ñam na maÅwa bei babtqas di a urur olo e misiliÅbqa keresai. 40 Tamo naÅgi iga jeutgosaieqnub di naÅgi iga koba na wau qujai. 41 Tamo bei a endegsi are qalqas, ‘Tamo di a Kristus dauryeqnu qaji tamo.’ A degsi are qalsimqa tamo di osim ya tigsim anaiyqas di Qotei na kamba awai bole yqas. Yimqa aqa awai bole di tamo bei na olo yaiyqa keresai." 42 Osiqa Yesus a olo marej, “Tamo bei na aÅgro kiñala bei e qa aqa areqalo siÅgilateqnu qaji di osim uneq waiyqas di a kumbra tulaÅ ugedamu yqo. Iga tamo di ojsim meniÅ kobaquja osim sil na aqa kakroq di tontosim waiyim ya robuq aiqas di kere. 43 Ino baÅ na ni titmosim uneq waimqa laqnimqa baÅ di gentosim waiy. Ni degye. Di kiyaqa? Ni baÅ geÅo sosimqa une bei yqasai di kere. Di ni Åambile gaigai sqam. Ariya ni baÅ aiyel ti sosimqa une yqam di keresai. Di Qotei na ni Åamyuwoq waimqas. Åamyuwo di mosoqasai. Gaigai yuoqnqas. 45 Ino siÅga na ni titmosim uneq waimqa laqnimqa siÅga di gentosim waiy. Ni degye. Di kiyaqa? Ni siÅga geÅo sosimqa une bei yqasai di kere. Di ni Åambile gaigai sqam. Ariya ni siÅga aiyel ti sosimqa une yqam di keresai. Di Qotei na ni Åamyuwoq waimqas. 47 Ino Åamdamu na ni titmosim uneq waimqa laqnimqa Åamdamu di otorosim waiy. Ni degye. Di kiyaqa? Ni Åamdamu qujai ti sosimqa une bei yqasai di kere. Di Qotei a ino Mandor Koba sosim ni taqatmqas. Ariya ni Åamdamu aiyel ti sosimqa une yqam di keresai. Di Qotei na ni Åamyuwoq waimqas. 48 Åamyuwo di mosoqasai. Gaigai yuoqnqas. Åamyuwoq di tamo naÅgo ambli bati gaigai sqab. NaÅgi moreÅqa keresai." 49 Osiqa Yesus a olo marej, “Ijo aÅgro kalil naÅgi jaqatiÅ oqnsib sqab. Atraiyo iÅgiq di bar atoqnsib Åamyuwo na koiteqnub dego kere. 50 “Bar a bole. A qajarara koba. Ariya bar aqa qajarara koboqas di iÅgi kiye na olo qajararatqas? Di keresai. Dego kere niÅgi bar bul sosibqa nuÅgo was naÅgi koba na geregere lawo na laqniy."

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate