Matyu 6
PNG1 “Tamo qudei naÅgi endegsib are qaleqnub, ‘E laÅa babaÅ na kumbra bole yoqnit tamo naÅgi e nuboqnsib ijo ñam soqtetboqnqab.’ Ariya niÅgi degyaib. NiÅgi degyqab di nuÅgo Abu laÅ qureq di unu qaji a niÅgi awai bole eÅgwasai. 2 “NiÅgi gisaÅ tamo naÅgo kumbra dauryaib. GisaÅ tamo naÅgo kumbra agiende. NaÅgi na tamo iÅgi iÅgi saiqoji naÅgi aqaryainjrqa oqnsib tamo qudei qariÅnjreqnab naÅgi qa namooqnsib gul anjameqnub. Gul anjameqnab tamo uÅgasari naÅgi na gisaÅ tamo naÅgi di unjroqnsib naÅgo ñam soqtetnjreqnub. GisaÅ tamo naÅgi di Qotei tal miligiq di, gam kokbaq di kumbra degyeqnub. Deqa e bole merÅgwai. Qotei a tamo naÅgi di awai bole enjrqasai. NaÅgo awai agi tamo uÅgasari naÅgi na naÅgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 3 Deqa ni degyaim. Ni tamo iÅgi iÅgi saiqoji naÅgi aqaryainjrqa osimqa baÅ qonaÅ a uli na aqaryainjrimqa baÅ wo a qalieqasai. 4 Di yawo anjam. Aqa damu endegsi unu. Ni uli na tamo iÅgi iÅgi saiqoji naÅgi aqaryainjrimqa tamo uÅgasari kalil naÅgi qalieqasai. Ni kumbra di uli na yoqnim ino Abu a segi unoqnqas. Deqa a segi na ino ñam soqtetmosim ni awai bole emoqnqas." 5 Osiqa Yesus a olo marej, “NiÅgi Qotei pailyqa osibqa gisaÅ tamo naÅgi pailyeqnub degsib pailyaib. GisaÅ tamo naÅgi Qotei pailyqa oqnsib tamo uÅgasari kalil naÅgo Åamdamuq di tigeleqnab unjroqnsib naÅgo ñam soqtetnjreqnub. Tamo naÅgi di Qotei tal miligiq di, qure ambleq di, gam kokba qalaq di kumbra degyeqnub. Deqa e bole merÅgwai. Qotei a naÅgi awai bole enjrqasai. NaÅgo awai agi tamo uÅgasari naÅgi na naÅgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 6 Deqa ni degsi pailyaim. Ni Qotei pailyqa osimqa ino segi warum miligiq gilsim siraÅ qandimtosim ino Abu uliejunu qaji a pailyimqa tamo kalil naÅgi ni numqasai. Ni kumbra di uli na yoqnim ino Abu a segi unoqnqas. Deqa a segi na ino ñam soqtetmosim ni awai bole emoqnqas. 7 “Tamo naÅgi Qotei qaliesai qaji naÅgi laÅa laÅa pailyo olekokba yoqnsibqa endegsib are qaleqnub, ‘Iga pailyo olekokba yoqnimqa Qotei a gago pailyo quqwas.’ Di gisaÅ. Deqa niÅgi Qotei pailyqa osibqa degsib pailyaib. 8 NiÅgi naÅgo kumbra di dauryaib. NiÅgi iÅgi bei qa truquosib nuÅgo Abu pailyosaisoqnibqa a nami qalieqo. 9 “Deqa niÅgi endegsib Qotei pailyoqniy, ‘O gago Abu, ni laÅ qureq di unum. Ino ñam tulaÅ getento. 10 Ni bosim gago Mandor Koba sosim iga taqatgoqnime. LaÅ qureq di naÅgi ino areqalo dauryeqnub dego kere iga mandamq endi ino areqalo dauryoqnqom. 11 O Abu, gago iÅgi uyo bati gaigai keretgoqnime. 12 Tamo naÅgi iga qa une ateqnub qaji naÅgo une kalil iga na kobotetnjreqnum deqa ni kamba gago une kalil dego kobotetgime. 13 Gulbe bei na iga walawalaigosim uneq waigwa laqnimqa ni iga aqaryaigime. Yim Satan na iga ugetgwasai.’ 14 “O ijo aÅgro, niÅgi degsib Qotei pailyoqniy. NiÅgi quiy. NiÅgi tamo bei qa anjam soqnimqa niÅgi na aqa une kobotiy. Yimqa nuÅgo Abu laÅ qureq di unu qaji a na kamba nuÅgo une kalil kobotetÅgwas. 15 NiÅgi aqa une kobotetqasai di nuÅgo Abu a dego nuÅgo une kobotetÅgwasai." 16 Osiqa Yesus a olo marej, “NiÅgi qurieÅqa marsibqa gisaÅ tamo naÅgi qurieÅeqnub niÅgi degsib qurieÅaib. GisaÅ tamo naÅgi qurieÅoqnsibqa ulatamu ugeinjreqnu. Tamo uÅgasari kalil naÅgi na unjrsib naÅgo ñam soqtetnjrqajqa deqa naÅgi kumbra degyeqnub. Deqa e bole merÅgwai. Tamo naÅgi di Qotei na awai bole enjrqasai. NaÅgo awai agi tamo uÅgasari naÅgi na naÅgo ñam soqtetnjreqnub di kere. 17 Ariya ni kumbra degyaim. Ni qurieÅqa osimqa ino ulatamu geregere yansoqnsim ino gate baÅga praÅyoqnsim ino jejamu gereiyoqnsim laqne. 18 Yimqa tamo uÅgasari kalil naÅgi ni numoqnsib ni qurieÅ ti unum di naÅgi qalieqasai. Ni kumbra di uli na yoqnim ino Abu a segi na unoqnqas. Deqa a segi na ino ñam soqtetmosim awai bole emoqnqas." 19 Osiqa Yesus a olo marej, “NiÅgi mandam qa iÅgi iÅgi koroiyaib. Di sisimbiÅ na ugetqab. Baisuwi ojqas. BajiÅ tamo naÅgi tal paratosib oqab. 20 Deqa niÅgi laÅ qure qa iÅgi iÅgi koroiyiy. Di sisimbiÅ na ugetqasai. Baisuwi ojqasai. BajiÅ tamo naÅgi tal paratosib oqasai dego. 21 Sawa qabia ino ñoro bole unu dia ino are miligi dego siÅgilatim sqas." 22 Osiqa Yesus a olo marej, “Ino Åamdamu a ino jejamu qa puloÅ bul. Deqa ino Åamdamu boleqas di ino jejamu kalil suwaÅesqas. 23 Ariya ino Åamdamu ugeqas di ino jejamu kalil ambruesqas. Deqa puloÅ ino are miligiq di unu qaji a olo ambruqas di ino are miligi kalil ambruekritqas." 24 Osiqa Yesus a olo marej, “Tamo qujai a tamo kokba aiyel naÅgi wauetnjrqa keresai. A tamo kobaquja bei qalaqalaiyosim olo tamo kobaquja bei jeutqas. Bei aqa anjam dauryosim olo bei qoreiyqas. Dego kere niÅgi silali ti Qotei ti turtnjrsib naÅgi wauetnjrqa keresai." 25 Osiqa Yesus a olo marej, “NiÅgi mandamq endi bole sqajqa deqa areqalo kobaiyaib. Osib endegsib maraib, ‘Iga iÅgi ti ya ti qabe na osim uyqom? Gara qabe na osim gago jejamu kabutqom?’ NiÅgi degsib maraib. NiÅgi iÅgi uyo na segi Åambile oqasai. NiÅgi gara jugoqnqab dena segi nuÅgo jejamu bole sqasai. 26 NiÅgi qebari naÅgi unjriy. NaÅgi iÅgi yagosaieqnub. IÅgi otorosib talq di atosaieqnub. Ariya nuÅgo Abu laÅ qureq di unu qaji a na qebari naÅgi iÅgi anainjreqnu. NiÅgi qalie, qebari naÅgi qunuÅ saiqoji. NiÅgi tamo qunuÅ ti. NiÅgi na qebari naÅgi tulaÅ buÅnjrejunub. 27 NiÅgi mandamq endi sokobaiyqajqa deqa are koba qalaib. NiÅgi are koba qalqab dena niÅgi nuÅgo segi sqajqa bati olo yala totoryqa keresai. Sai bole sai. 28 “Deqa niÅgi kiyaqa gara qabe na osib jejamu kabutqajqa are koba qaleqnub? NiÅgi Åam so unjriy. NaÅgo wala kiyersib branteqnub di niÅgi qaliesai. NaÅgi segi wauosaieqnub. NaÅgo segi wala gereiyosaieqnub. 29 Deqa e niÅgi endegsi merÅgwai. Nami Solomon a gara wala boledamu jugoqnej. Ariya Åam so aqa wala dena Solomon aqa wala tulaÅ buÅyejunu. 30 MaÅ laÅaj a bini oqwas nebe tamo naÅgi na giÅgeÅyosib Åamyuwoq waiyqab. MaÅ laÅaj di Qotei na wala enjreqnu. Deqa niÅgi kiyaqa Qotei qa nuÅgo areqalo siÅgilatqa yonub keresaiiÅgwo? NiÅgi maÅ laÅaj sai. NiÅgi tamo qunuÅ ti. Deqa niÅgi endegsi poiÅgem, Qotei a niÅgi dego gara eÅgoqnqas. 31 NiÅgi areqalo kobaiyosib endegsib maraib, ‘Iga iÅgi ti ya ti qabe na osim uyqom? Gara qabe na osim gago jejamu kabutqom?’ NiÅgi degsib maraib. 32 Tamo uÅgasari Qotei qaliesai qaji naÅgi iÅgi iÅgi deqa are koba qaleqnub. Ariya niÅgi deqa are koba qalaib. NuÅgo Abu laÅ qureq di unu qaji a qalie, niÅgi laÅa sqa keresai. NiÅgi iÅgi iÅgi deqaji oqnsib sqab. 33 Deqa niÅgi kumbra qujai endi yoqniy. NiÅgi Qotei na taqatÅgosim nuÅgo Mandor Koba sqajqa ti aqa kumbra bole bole dauryqajqa ti siÅgilaoqniy. NiÅgi degyqab di Qotei na kamba iÅgi uyo ti gara ti dego eÅgoqnqas. 34 Deqa nebe kumbra kiye nuÅgoq di brantqas niÅgi deqa are koba qalaib. Nebe a bati bei. Nebe qa gulbe di aqa segi gulbe. Bati segi segi aqa gulbe di naÅgo segi segi. Deqa niÅgi are koba qalaib."
