Menu

Matyu 23

PNG

1 Onaqa Yesus na olo aqa aÅgro naÅgi ti tamo uÅgasari kalil naÅgi ti endegsi minjrej, 2 “Dal anjam qalie tamo naÅgi ti Farisi naÅgi ti Moses aqa ñam osib dal anjam plaltoqnsib niÅgi merÅgeqnub. 3 Deqa anjam kalil naÅgi na merÅgeqnub qaji di niÅgi qusib dauryoqniy. Ariya kumbra naÅgi yeqnub qaji di niÅgi dauryaib. NaÅgi anjam maroqnsib ariya naÅgi segi anjam di dauryosaieqnub. 4 NaÅgi gulbe kokba tamo uÅgasari naÅgi enjreqnab qoboiyoqnsib unub. Ariya naÅgi olo tamo uÅgasari naÅgo gulbe di qoboiyetnjrosaieqnub. 5 Kumbra kalil naÅgi yeqnub qaji di tamo uÅgasari naÅgi unoqnsib naÅgo ñam soqtetnjrqajqa deqa yeqnub. NaÅgo kumbra bei agiende. NaÅgi Qotei aqa dal anjam mutu qudei pepa kiñilalaq di neÅgreÅyoqnsibqa lopo miligiq di jigeleÅoqnsib naÅgo lanjaq di gara ñeÅgi na qoseqnub. Osib naÅgo gara jugo mutuq di gara burbur neÅgreÅ ti wala bole bole tonteqnub. 6 NaÅgi goiyo kokbaq di, Qotei tal miligiq di sosibqa tamo ñam ti naÅgo awo jaramq di awoqajqa tulaÅ areboleboleinjreqnu. 7 NaÅgi koro sawaq di tamo uÅgasari naÅgi na naÅgo ñam soqtoqnsib baÅ ojetnjrqajqa deqa areboleboleinjreqnu. Tamo uÅgasari naÅgi na ‘O Qalie Tamo Koba’ degsib minjroqnqajqa deqa ti naÅgi areboleboleinjreqnu. 8 “O ijo aÅgro, tamo qudei na niÅgi ‘O Qalie Tamo Koba’ degsib merÅgaib. Tamo qujai a segi nuÅgo Qalie Tamo. NiÅgi kalil was. 9 Mandamq endi niÅgi na tamo bei endegsib minjaib, ‘O Abu.’ Tamo qujai a segi nuÅgo Abu. Agi a laÅ qureq di unu. 10 Tamo qudei na niÅgi endegsib merÅgaib, ‘O Gate Koba.’ Tamo qujai a segi nuÅgo Gate Koba. Agi e Kristus. 11 NuÅgo ambleq di aÅgro bei a ñam ti sqa marsimqa a mati nuÅgo wau tamo soqnem. Osimqa a ñam ti sqas. 12 Tamo kalil naÅgo segi ñam soqteqnub qaji naÅgi Qotei na olo ñam aguq atetnjrqas. Ariya tamo kalil naÅgo segi ñam aguq ateqnub qaji naÅgi Qotei na olo ñam soqtetnjrqas." 13 Osiqa Yesus a olo marej, “O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti, niÅgi gisaÅ tamo. Deqa niÅgi tulaÅ padalougetqab. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Agi tamo uÅgasari naÅgi laÅ qureq oqwajqa gam itqa mareqnabqa niÅgi na olo gam getentetnjreqnub. NiÅgi segi laÅ qureq oqwajqa gam itqa keresai. Deqa tamo uÅgasari naÅgi dego laÅ qureq oqwajqa gam itqa yeqnab niÅgi na gam getentetnjreqnub. 14 O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti, niÅgi gisaÅ tamo. Deqa niÅgi tulaÅ padalougetqab. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Agi niÅgi uÅa qobul naÅgi gisaÅnjroqnsibqa naÅgo tal ti iÅgi iÅgi ti laÅa yainjreqnub. Osib tamo uÅgasari naÅgi na niÅgi nuÅgsib nuÅgo ñam soqtetÅgwajqa deqa pailyo olekokba yeqnub. Deqa mondoÅ Qotei na tamo naÅgi peginjrqa batiamqa a na niÅgi awai tulaÅ uge eÅgwas. 15 “O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti, niÅgi gisaÅ tamo. Deqa niÅgi tulaÅ padalougetqab. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Agi niÅgi na tamo qujai segi niÅgi daurÅgwa maroqnsib siÅga na kiyo qobuÅ na kiyo sawa sawa kalil keretoqnsib laqnub. Ariya tamo qujai di a niÅgi daurÅgwas di a na niÅgi buÅgosim tamo tulaÅ ugedamu sqas. Deqa a niÅgi qa namoosim torei Åamyuwoq aiqas. 16 “NiÅgi tamo Åam qandimo bul unub. Deqa niÅgi tamo naÅgi gam osornjrqa keresai. Agi niÅgi mareqnub, ‘Tamo bei a anjam siÅgilatqa osimqa atra tal aqa ñam na siÅgilatqas di aqa anjam siÅgilaqasai. Deqa a na anjam di uratqas di kere. Ariya a gol atra tal miligiq di unu qaji aqa ñam na anjam siÅgilatqas di aqa anjam bole siÅgilaqas. Deqa a anjam di urataiq.’ NiÅgi degsib mareqnub. 17 NiÅgi tamo Åam qandimo bul unub. NiÅgi tulaÅ nanari. NiÅgi na merbiy. IÅgi kiye a Qotei aqa Åamgalaq di tulaÅ bole? Atra tal a tulaÅ bole kiyo atra tal aqa gol a tulaÅ bole kiyo? Od, atra tal a tulaÅ bole. Ariya gol atra tal miligiq di unu qaji a dego iÅgi bole. 18 NiÅgi endegsib mareqnub, ‘Tamo bei a anjam siÅgilatqa osimqa atra bijal aqa ñam na siÅgilatqas di aqa anjam siÅgilaqasai. Deqa a na anjam di uratqas di kere. Ariya a atraiyo iÅgi iÅgi atra bijal gogeq di unub qaji naÅgo ñam na anjam siÅgilatqas di aqa anjam bole siÅgilaqas. Deqa a anjam di urataiq.’ NiÅgi degsib mareqnub. 19 NiÅgi tamo Åam qandimo bul unub. NiÅgi na merbiy. IÅgi kiye a Qotei aqa Åamgalaq di tulaÅ bole? Atra bijal a tulaÅ bole kiyo atraiyo iÅgi iÅgi atra bijal gogeq di unub qaji naÅgi tulaÅ bole kiyo? Od, atra bijal a tulaÅ bole. Ariya atraiyo iÅgi iÅgi atra bijal gogeq di unub qaji naÅgi dego bole kalil. 20 Deqa niÅgi quiy. Tamo bei a atra bijal aqa ñam na anjam siÅgilatqas di a atra bijal ti iÅgi iÅgi kalil atra bijal gogeq di unub qaji naÅgi ti naÅgo ñam na anjam siÅgilatqas. 21 Tamo bei a atra tal aqa ñam na anjam siÅgilatqas di a atra tal ti Qotei agi atra tal miligiq di unu qaji a ti naÅgo ñam na anjam siÅgilatqas. 22 Tamo bei a laÅ qure aqa ñam na anjam siÅgilatqas di a Qotei ti aqa awo jaram ti naÅgo ñam na dego anjam siÅgilatqas. 23 “O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti, niÅgi gisaÅ tamo. Deqa niÅgi tulaÅ padalougetqab. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Agi niÅgi dal anjam kiñilala segi dauryeqnub. NiÅgi lei ti lombo ti saga ti oqnsib poto 10 yoqnsib oto qujai Qotei atraiyeqnub. Ariya niÅgi Qotei aqa dal anjam kokba dauryqajqa urateqnub. Agi niÅgi kumbra bole bole dauryqa asgiÅgeqnu. NiÅgi tamo naÅgi qa dulosaieqnub. NiÅgi Qotei qa nuÅgo areqalo siÅgilatosaieqnub. NiÅgi dal anjam kiñilala segi dauryeqnub. Deqa e niÅgi endegsi merÅgwai. NiÅgi are bulyosib dal anjam kokba dauryosib laqniy. NiÅgi dal anjam kiñilala dego dauryqa urataib. 24 NiÅgi tamo Åam qandimo bul unub. Deqa niÅgi tamo naÅgi gam osornjrqa keresai. Agi niÅgi qui uyqa oqnsib añiñig kiñala quiq di sonaqa unoqnsib taqal ateqnub. Ariya kamel a quiq di sonaqa niÅgi unosaieqnub. Qoji uyeqnub. 25 “O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti, niÅgi gisaÅ tamo. Deqa niÅgi tulaÅ padalougetqab. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Agi niÅgi ya gambaÅ ti tabir ti qore segi yanseqnub. NiÅgi miligi yansosaieqnub. Dego kere niÅgi babaÅ na tamo bole. Ariya nuÅgo are miligi bajiÅ kumbra ti jejamu qa kumbra uge ti dena maqejunu. 26 O Farisi niÅgi tamo Åam qandimo bul unub. Deqa niÅgi endegyiy. NiÅgi mati ya gambaÅ ti tabir ti miligi yansiy. Yansib milalamqa qore dego milalqas. 27 “O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti, niÅgi gisaÅ tamo. Deqa niÅgi tulaÅ padalougetqab. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Agi niÅgi tamo moiyo qaji sub bul unub. Sub gogeq di wala boledamu. Åam qaq na liyeb. Ariya sub miligiq di tamo aqa qusa ti tanu ti dena maqejunu. 28 NiÅgi sub di bul. Deqa tamo uÅgasari naÅgi na niÅgi nuÅgoqnsib mareqnub, niÅgi tamo bole. Ariya nuÅgo are miligi gisaÅ kumbra ti dal anjam gotraÅyqajqa kumbra ti dena maqejunu." 29 Osiqa Yesus a olo marej, “O dal anjam qalie tamo ti Farisi ti, niÅgi gisaÅ tamo. Deqa niÅgi tulaÅ padalougetqab. NiÅgi anjam maro aiyelteqnub. Bole, niÅgi Qotei aqa medabu o tamo naÅgo sub gereiyoqnsib tamo uÅgasari nami kumbra bole bole yoqneb qaji naÅgo sub walateqnub. 30 Ariya niÅgi olo endegsib mareqnub, ‘Iga nami soqnem qamu iga gago moma naÅgi ti beterosim Qotei aqa medabu o tamo naÅgi ñumosai qamu.’ Di gisaÅ koba. NiÅgi nuÅgo moma naÅgi ti areqalo qujai. 31 NiÅgi mareqnub, ‘Gago moma.’ NuÅgo anjam dena niÅgi segi qa ubtosib endegsib marobuleqnub, ‘Tamo naÅgi na Qotei aqa medabu o tamo naÅgi ñumoqneb qaji naÅgo aÅgro agi iga.’ 32 NiÅgi degsib marobuleqnub. Deqa uÅgum. NuÅgo moma naÅgo kumbra uge di niÅgi na olo keretosib yoqniy. 33 NiÅgi amal uge bul. Deqa mondoÅ Qotei a nuÅgo une qa merÅgsim niÅgi Åamyuwoq di breiÅgwas. Yimqa niÅgi kiyersib olo bole sqab? Keresai. 34 “Deqa niÅgi quiy. E na Qotei aqa medabu o tamo naÅgi ti Qotei aqa powo tamo naÅgi ti Qotei aqa dal anjam qalie tamo naÅgi ti qariÅnjroqnit nuÅgoq boqnqab. Boqnibqa niÅgi na naÅgi qudei ñumoqnsib moiyotnjroqnqab. Osib naÅgi qudei Åamburbasq di gaintnjrqab. Osib naÅgi qudei ojeleÅosib nuÅgo Qotei tal miligiq di kumbaiÅnjroqnqab. Osib naÅgi qudei teteinjribqa naÅgi jaraiyosib qure bei beiq giloqnqab. 35 NiÅgi naÅgi degnjroqnibqa bati deqa Qotei a nuÅgo moma naÅgo une kalil osim nuÅgo jejamuq di ateleÅqas. NuÅgo moma naÅgo une agiende. NaÅgi na tamo uÅgasari kumbra bole bole yoqneb qaji naÅgi ñumoqneb. NaÅgo une di agi naÅgi nami yqajqa utru atsib Kein na Abel qalnaq moiyej. Dena bosi bosib Berekia aqa Åiri Sekaraia atra bijal ti atra tal ti ambleq di qalnab moiyej. Une kalil di Qotei na osim nuÅgo jejamuq di ateleÅqas. 36 E bole merÅgwai. Une kalil di aqa awai uge Qotei na osim tamo uÅgasari bini bati endeqa unub qaji naÅgi enjrqas." 37 Osiqa Yesus a olo marej, “O Jerusalem qure, O Jerusalem qure, ni na Qotei aqa medabu o tamo naÅgi ñumoqnsim moiyotnjreqnum. Osim tamo uÅgasari Qotei na inoq qariÅnjreqnu qaji naÅgi meniÅ na ñumeqnam moreÅeqnub. Bati gargekoba e ino aÅgro naÅgi tuwe du du bul koroinjrqajqa yeqnam niÅgi saideqnub. 38 Deqa niÅgi quiy. Qotei a nuÅgo atra tal koba uratetÅgimqa a laÅa sqas. 39 Deqa e niÅgi endegsi merÅgwai. NiÅgi olo e nubqasai. Degsim gilsim mondoÅ e olo laÅ qureq na boqnitqa niÅgi e nubsib marqab, ‘Tamo a bqo endi Tamo Koba aqa ñam na bqo. Deqa Qotei na a tulaÅ geregereiyeqnu.’"

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate