Luk 23
PNG1 Juda tamo kokba naÅgi degsib marsibqa Yesus osi gilsib Rom naÅgo gate Pailat aqa ulatamuq di tigelteb. 2 Tigeltosib Pailat minjeb, “Iga Yesus uneqnum, a na Juda tamo uÅgasari naÅgi kumbra ugeq breinjreqnu. Osiqa naÅgi mandor koba Sisar takis yqajqa saidnjroqnsiqa minjreqnu, ‘E segi nuÅgo Mandor Koba. E segi Kristus.’” Juda tamo kokba naÅgi degsib Yesus aqa jejamuq di une qameteb. 3 Onaqa Pailat a naÅgo anjam di qusiqa Yesus nenemyej, “Ni Juda naÅgo Mandor Koba e?” Onaqa Yesus na minjej, “Od. Anjam ni maronum di kere." 4 Onaqa Pailat na atra tamo kokba ti tamo uÅgasari kalil naÅgi ti minjrej, “E segi are qalonum, Yesus aqa jejamuq di une bei saiqoji." 5 Degsi minjrnaqa naÅgi na kamba minjeb, “Yesus a tamo uÅgasari naÅgi kumbra uge dauryqajqa are tigeltetnjreqnu. Agi a Galili sawaq di aqa wau utru atsiqa dena Judia sawaq aisiq qure qure kalilq di walweloqnsiqa dena bosiq gago qure endia dego kumbra degyeqnu." 6 Onaqa Pailat a naÅgo anjam di qusiqa nenemnjrej, “Yesus a Galili qaji tamo e?" 7 Degsi nenemnjrnaqa naÅgi na minjeb, “Od, a Galili qaji tamo.” Onaqa Pailat a naÅgo anjam di qusiqa minjrej, “Mandor Herot a Galili sawa taqatejunu. Bini a Jerusalem endi unu. Deqa e Yesus qariÅyitqa a Herot aqaq gilimqa a kamba Yesus aqa anjam quqwas.” Degsi minjrsiqa Yesus qariÅyonaqa Herot aqaq gilej. 8 Herot a nami Yesus qa anjam quoqnej deqa a Yesus itqajqa arearetoqnej. Yesus a bosim Herot aqa ulatamuq di maÅwa bei yim unqajqa deqa are qaloqnej. Deqa a Yesus aqa ulatamu unsiqa tulaÅ areboleboleiyej. 9 Onaqa a na Yesus anjam gargekoba nenemyoqnej. Nenemyeqnaqa Yesus a kamba anjam bei marosai. A torei mequmesoqnej. 10 Deqa atra tamo kokba ti dal anjam qalie tamo naÅgi ti bosib Herot aqa ulatamuq di tigelosib Yesus aqa jejamuq di une gargekoba qameleÅoqneb. 11 Onaqa Herot aqa qaja tamo qudei naÅgi ti Yesus tulaÅ ugeugeiyosib misiliÅyoqneb. Osib gara jugo olekoba mandor kokba naÅgi gaigai jigeqnub deqaji bei osib jigetosib qariÅyonab olo Pailat aqaq aiyej. 12 Bati qujai deqa Herot Pailat wo naÅgi jeu turyeb. Nami naÅgi ombla jeu soqneb. 13 Onaqa Pailat na atra tamo kokba ti Juda gate naÅgi ti tamo uÅgasari kalil naÅgi ti metnjrnaqa aqa areq bosib koroonabqa endegsi minjrej, “NiÅgi Yesus osib ijo areq di tigeltosib merbonub, ‘Tamo endi a tamo uÅgasari naÅgi kumbra ugeq breinjreqnu.’ Merbonubqa e segi Yesus geregere nenemyonum niÅgi quonub. Une kalil niÅgi aqa jejamuq di qameqnub qaji di e quonum ugeibqo. E aqa jejamuq di une bei itosai. 15 Herot a dego Yesus aqa jejamuq di une bei itosai. Deqa a na Yesus olo qariÅyqoqa ijoq bqo. Deqa niÅgi quiy. NiÅgi Yesus aqa une bei babtosai. Deqa e a laÅa moiyotqa keresai. 16 Deqa e ijo qaja tamo naÅgi minjrit naÅgi bu toqoÅ na kumbaiÅyosib a uratib gilqas." 18 Onaqa tamo uÅgasari kalil naÅgi Pailat aqa anjam di qusibqa naÅgi tulaÅ murqumyosib minjeb, “Ni Yesus urataim. Ni a moiyotime. Osim Barabas oqeq atsim iga ege." 19 Barabas a nami tamo qudei naÅgi joqsiqa Rom naÅgi ti qotsib tamo qudei ñumeb deqa qaja tamo naÅgi Barabas osib tonto talq di waiyeb. 20 Ariya Pailat a Yesus uratim oqedqajqa are soqnej deqa a na tamo uÅgasari naÅgi olo minjrej, “NiÅgi marib e Yesus uratit gilqas." 21 Onaqa naÅgi olo tulaÅ murqumyoqnsib waiÅyoqnsib minjoqneb, “Ni Yesus urataim. Ni a Åamburbasq di qame! Ni a Åamburbasq di qame!" 22 Onaqa olo minjrej, “Kiyaqa Yesus qalit moiqas? A une kiye yej deqa a Åamburbasq di qamqai? NiÅgi Yesus aqa une bei babtosai. Deqa e a laÅa moiyotqa keresai. Deqa e ijo qaja tamo naÅgi minjrit naÅgi bu toqoÅ na kumbaiÅyosib a uratib gilqas." 23 Onaqa tamo uÅgasari naÅgi olo tulaÅ murqumyoqnsib siÅgila na Pailat saidyoqnsibqa waiÅyoqnsib minjoqneb, “Ni Yesus Åamburbasq di qame!” Degsib siÅgila na Pailat minjeqnab naÅgo anjam dena Pailat aqa anjam qalotoqnej. Deqa a naÅgo anjam di dauryosiqa minjrej, “Di kere. UÅgum. E na ijo qaja tamo naÅgi minjrit Yesus osi gilsib Åamburbasq di qamib moiqas." 25 Degsi minjrsiqa Barabas tonto talq dena oqeq atsiqa naÅgi enjrej. Osiqa tamo uÅgasari naÅgo areqalo dauryosiqa Yesus osiqa qaja tamo naÅgo baÅq di atnaqa naÅgi na aqa qawarq di aqa segi Åamburbas atetosib a osib gileb. 26 NaÅgi Yesus osi giloqnsibqa gamq di tamo bei walwelosiq Jerusalem aiyeqnaqa a turosib ojsib Yesus aqa qawarq dena Åamburbas yaiyosib tamo di yonabqa a kamba qoboiyosiqa gam na Yesus dauryosiq giloqnej. Tamo di aqa ñam Saimon. A Sairini qure qaji. 27 Tamo uÅgasari tulaÅ gargekoba naÅgi Yesus gam na dauryosib giloqneb. Giloqnsibqa naÅgo ambleq di uÅa qudei naÅgi are tulaÅ gulbeinjrnaqa Yesus qa akamoqnsib lou ti giloqneb. 28 Gileqnabqa Yesus a qusiqa bulosiqa naÅgi minjrej, “O Jerusalem uÅgasari, niÅgi e qa akamaib. NiÅgi nuÅgo aÅgro naÅgi qa ti niÅgi segi qa ti akamoiy. 29 NiÅgi quiy. Bati bei brantimqa tamo naÅgi endegsib marqab, ‘UÅa naÅgo miligi ugeej qaji naÅgi ti uÅa aÅgrotosaieqnub qaji naÅgi ti areboleboleinjrqas. UÅa aÅgro muÅgum anainjrosaieqnub qaji naÅgi dego areboleboleinjrqas.’ Tamo naÅgi degsib marqab. 30 Osib mana naÅgi minjrqab, ‘NiÅgi bosib iga kabutgosib ulitgiy.’ 31 O uÅgasari, e Åam gesgi bul. Tamo naÅgi na e kumbra uge ebeqnub. Tamo naÅgi di Åam moiyo bul. Deqa kumbra tulaÅ ugedamu naÅgoq di brantqas." 32 BajiÅ tamo aiyel dego Åamburbasq di ñumib moreÅqajqa marsib Yesus koba na joqsib giloqneb. 33 NaÅgi giloqnsib sawa agu kiñala bei aqa ñam Tamo Gate Tanu di brantosib dia Yesus Åamburbasq di qameb. Qamsib bajiÅ tamo aiyel naÅgi dego Åamburbasq di ñumeb. Bei Yesus aqa baÅ woq di qameb. Bei Yesus aqa baÅ qonaÅq di qameb. 34 Yesus a Åamburbas goge di sosiqa a endegsi pailyej, “O Abu, ni na tamo naÅgi e gaintbonub qaji naÅgo une di kobotime. NaÅgi une yonub di naÅgi qaliesai.” Bati deqa qaja tamo naÅgi Yesus aqa gara eleÅqa marsib gilteleÅeb. Osib meniÅ silali alaÅeb. Tamo yai aqa meniÅ na buÅnjrqas di a na gara oqas. Degsib marsib meniÅ silali alaÅosib gara eleÅeb. 35 Onaqa tamo uÅgasari kalil naÅgi tigelesosib Yesus koqyeqnabqa Juda gate naÅgi na Yesus misiliÅyoqnsib endegsib maroqneb, “A na tamo uÅgasari naÅgi aqaryainjroqnej. Ariya a na aqa segi jejamu aqaryaiyqa keresai. A maroqnej, ‘E Qotei aqa Kristus. A na e giltbej.’ Anjam di boleamqa a na aqa segi jejamu aqaryaiyosim Åamburbas uratosim mandamq aiyem." 36 Qaja tamo naÅgi dego Yesus degsib misiliÅyoqneb. Osib aqa areq gilsib wain isa koba anaiyosib minjeb, “Ni Juda naÅgo Mandor Koba boleamqa ni ino segi jejamu aqaryaiyosim Åamburbas urat." 38 Osib Åamburbas mutu gogeq di anjam endegsib neÅgreÅyeb, “Tamo endi a Juda naÅgo Mandor Koba." 39 Onaqa bajiÅ tamo bei Åamburbasq di qameb qaji a na Yesus misiliÅyosiqa minjej, “Ni Kristus amqa ni ino segi jejamu aqaryaiyosim aqo aiyel dego aqaryaige." 40 Onaqa bajiÅ tamo bei na aqa anjam di qusiqa ÅiriÅtosiq minjej, “Gulbe Yesus a oqo endi ni dego onum. Deqa ni kiyaqa Qotei ulaiyosai? 41 Aqo aiyel une tamo. Deqa iga kere moreÅqom. Ariya Yesus aqa jejamuq di une bei saiqoji." 42 Osiqa Yesus minjej, “O Yesus, mondoÅ ni olo bosim Mandor Koba sosimqa ni e qa are qalsim e ame." 43 Onaqa Yesus na minjej, “Bini qujai ni e ombla laÅ qureq di sqom. E bole mermonum." 44 Qanam jige seÅ bati 12 onaqa sawa kalil tulaÅ ambruosi sonaq gilsiq seÅ bati 3 onaq bilaqtej. Bati qujai deqa gara kobaquja atra tal miligiq di gaiÅesoqnej qaji a goge na braÅosiq aisiq poaiyelej. 46 Onaqa Yesus a tulaÅ leleÅosiqa marej, “O Abu, e na ijo qunuÅ osim ino baÅq di atonum.” Degsi marsiqa mondor titosiq moiyej. 47 Onaqa qaja tamo naÅgo gate a Yesus degsi mondor titosiq moiyej di unsiqa Qotei aqa ñam soqtosiqa marej, “Bole, Yesus aqa jejamuq di une bei saiqoji." 48 Onaqa tamo uÅgasari kalil Yesus unqa beleÅeb qaji naÅgi dego Yesus degsi moiyej di unsibqa a qa are tulaÅ gulbeinjrnaqa are soqoÅyeb. Osib jaraiyosib naÅgo segi segi talq gileleÅeb. 49 Yesus aqa kadoi kalil naÅgi ti uÅgasari qudei nami Yesus dauryosib Galili sawa uratosib Jerusalem beleÅeb qaji naÅgi ti isaq di tigelesosibqa Yesus a Åamburbasq di gaiÅosiq moinaq koqyoqneb. 50 Tamo bei aqa ñam Josep a soqnej. A Juda naÅgo gate bei. A Arimatea qure qaji. Arimatea a Judia sawaq di unu. Josep a tamo bolequja. Aqa kumbra tulaÅ boledamu. 51 A endegsi are qaloqnej, “Bunuqna Qotei a bosim gago Mandor Koba sosim iga taqatgwas.” A degsi are qaloqnsiq Qotei qa tariÅoqnsiq soqnej. Juda gate kokba naÅgi Yesus qalib moiqajqa anjam qoseb bati deqa Josep a naÅgi koba na anjam qososai. A naÅgo anjam di uratoqnej. 52 Tamo di a Pailat aqa areq bosiq nenemyej, “Ni e odbimqa e Yesus aqa jejamu osiy subq atqa kere e?" 53 Onaqa Pailat na odyonaqa gilsiq Yesus aqa jejamu Åamburbasq dena osiq gara qat na dalaosiq osi gilsiq sub bei nami meniÅ miligiq di gereiyeb qaji dia atej. Sub di bunuj. Sub dia nami tamo bei jugosaioqneb. 54 Juda naÅgo yori bati brantqa laqnej deqa yori bati aqa iÅgi iÅgi kalil gereiyosib atnab soqnej. 55 Bati di uÅgasari qudei nami Yesus dauryosib Galili sawaq dena beleÅeb qaji naÅgi Josep koba na subq gileb. Gilsib Josep na Yesus subq atnaq uneb. 56 Unsib olo puluosib naÅgo talq aisib Åam so aqa ya quleq tulaÅ boledamu di gereiyosib atnab soqnej. Åam so aqa ya di Yesus aqa jejamuq di liyqajqa marsib deqa gereiyeb. Onaqa yori bati brantonaqa naÅgi Qotei aqa dal anjam dauryosib wau getentosib aqaratosib soqneb.
