Luk 19
PNG1 Onaqa Yesus a aisiqa Jeriko qureq di brantosiq qure ambleq na walweleqnaqa tamo bei aqa ñam Sakius a Yesus tamo kiyero degosiq unqajqa dauryej. Sakius a takis o qaji tamo naÅgo gate. A ñoro koba ti soqnej. A tamo truquyala deqa a Yesus dauryosiq unqajqa yonaq ugeiyej. Di kiyaqa? Tamo gargekoba naÅgi na sawa getenteb deqa. 4 Deqa Sakius a urur ti aisiq tamo uÅgasari kalil naÅgi buÅnjrsiqa namoosiq gam qalaq di Åam bei oqsiq Åam atej. Åam atsiqa are qalej, “Yesus a gam endena bamqa e geregere unqai." 5 Onaqa Yesus a gam dena walwelosi aisiq Åam utruq di tigelosiq tarosiq Sakius unsiqa minjej, “O Sakius, ni mandamq aiyoqujat. Bini e ino talq di sqai." 6 Degsi minjnaqa a qusiqa mandamq aiyoqujatosiqa tulaÅ areboleboleiyonaqa Yesus osiqa ombla na aqa talq gileb. 7 Gileqnabqa tamo uÅgasari kalil naÅgi di unsib ÅiriÅosib mareb, “NiÅgi uniy. Yesus a une tamo aqa talq gileqnu." 8 Onaqa talq di Sakius a tigelosiqa Yesus minjej, “O Tamo Koba, ni que. E ijo iÅgi iÅgi kalil ambleq na potosiy tamo iÅgi iÅgi saiqoji naÅgi jeisi enjrqai. E nami tamo bei gisaÅyosim silali dala qujai yaiyem kiyo? Degamqa e kamba silali dala qolqe olo yqai." 9 Onaqa Yesus a Sakius aqa anjam di qusiqa tamo uÅgasari naÅgi minjrej, “Bini Sakius a dego Abraham aqa aÅgro tiÅtiÅqo. Deqa Qotei na a ti tamo kalil aqa talq endi unub qaji naÅgi ti eleÅqo. 10 E segi Tamo AÅgro. E na tamo uÅgasari padalo gamq di unub qaji naÅgi Åamoqnsim eleÅeqnum. E deqa mandamq aiyem." 11 Onaqa tamo uÅgasari naÅgi Yesus aqa anjam di qusib are qaleb, “Bini kiyo Qotei a gago Mandor Koba sosim iga taqatgwajqa bati brantqas?" 12 NaÅgi degsib are qaleb. Di kiyaqa? Yesus a Jerusalem jojomyej deqa. Onaqa Yesus a yawo anjam bei endegsi minjrej, “Tamo kobaquja bei a sawa isaq gilej. Tamo di a are qalej, ‘E sawa deq gilitqa sawa deqaji naÅgi na e mandor atqab. Yibqa e olo puluosiy bosiy ijo segi qure qujai naÅgo mandor sosiy naÅgi taqatnjrqai.’ A degsi are qalsiqa sawa isaq gilej. 13 A gilqa osiqa aqa kaÅgal tamo 10 naÅgi metnjrnaqa aqa areq bonabqa naÅgi segi segi 20 kina enjrsiqa minjrej, ‘Silali endena wauosib silali aqa oto dego oiy. Bunuqna e olo bosiy unqai.’ 14 “Tamo kobaquja a degsi minjrsiqa sawa isaq gilsiq di sonaqa aqa qure qujai naÅgi a qa tulaÅ ugeosib are qaleb, ‘A gago mandor sqasai.’ Degsib are qalsibqa tamo qudei naÅgi qariÅnjrnab sawa deq gilsib sawa deqaji naÅgi minjreb, ‘Tamo di a gago mandor ataib. A na iga taqatgwajqa iga uratonum.’ 15 Ariya sawa deqaji naÅgi na tamo di mandor ateb. Onaqa bunuqna a olo puluosiq aqa segi qureq aisiqa kaÅgal tamo naÅgi wau qa silali enjrej qaji naÅgi metnjrej. Metnjrnaqa naÅgi aqa areq bonabqa a na minjrej, ‘E nami silali eÅgem qaji dena niÅgi wauoqneb olo silali di osorbiy.’ 16 “Onaqa kaÅgal tamo deqaji bei a bosiqa minjej, ‘O Tamo Koba, ino 20 kina ebem qaji dena e waueqnamqa olo 200 kina brantej agiende.’ 17 Onaqa aqa tamo koba a na minjej, ‘Ni kaÅgal tamo bolequja. Ni wau kiñala geregere taqatonum deqa e qure kokba 10 ino baÅq di uratitqa ni na taqatnjroqnqam.’ 18 “Onaqa kaÅgal tamo bei a bosiqa aqa tamo koba minjej, ‘O Tamo Koba, ino 20 kina ebem qaji dena e waueqnamqa olo 100 kina brantej agiende.’ 19 Onaqa aqa tamo koba a na minjej, ‘E qure kokba 5 ino baÅq di uratitqa ni na taqatnjroqnqam.’ 20 “Onaqa kaÅgal tamo bei a bosiqa aqa tamo koba minjej, ‘O Tamo Koba, ni unime. Ino 20 kina ebem qaji agi olo osibetmonum. E gara ñeÅgi na dalaosim atnam soqnej. 21 E kumbra degyem. Di kiyaqa? E ni qa ulaem deqa. E qalieem, ni tamo ÅiriÅ ani. Tamo qudei naÅgi waueqnab silali branteqnaqa ni segi na eqnum. Tamo qudei naÅgi iÅgi yageqnab melieqnaqa ni segi na otorosim uyeqnum.’ 22 “Onaqa tamo koba dena kamba endegsi minjej, ‘Ni kaÅgal tamo uge. Ino segi anjam dena e ino une ubtosiy ni pegimqai. Ni nami qalieem, e tamo ÅiriÅ ani. Tamo qudei naÅgi waueqnab silali branteqnaqa e segi na eqnum. Tamo qudei naÅgi iÅgi yageqnab melieqnaqa e segi na otorosim uyeqnum. Ni nami e qa degsim qalieem. 23 Deqa ni kiyaqa ijo silali di osi gilsim silali talq di atosai? Ni di atem qamu e bosimqa silali talq dena ijo silali aqa oto kobaqo qamu turtosim onum qamu.’ 24 Degsi minjsiqa tamo qudei aqa areq di tigelesoqneb qaji naÅgi minjrej, ‘NiÅgi aqa 20 kina di yaiyosibqa kaÅgal tamo nami wauosiqa 200 kina ej qaji di olo yiy.’ 25 Onaqa naÅgi na minjeb, ‘O Tamo Koba, a 200 kina ejunu. Deqa ni kiyaqa 20 kina olo yqa maronum?’ 26 “Onaqa tamo koba a na minjrej, ‘E niÅgi merÅgwai. Tamo a wau geregere taqatoqnqas di Qotei na olo wau koba yimqa a na taqatoqnqas. Ariya tamo a wau geregere taqatqasai di wau kiñala a na taqatejunu qaji di a olo bunu taqatqasai. Qotei na a kobotimqa a laÅa sqas.’ 27 Osiqa minjrej, ‘Tamo naÅgi e qa jeu ateb qaji naÅgi di joqsib boiy. NaÅgi e qa mareb, “Tamo di a gago mandor ataib.” Deqa tamo naÅgi di joqsib bosib ijo ulatamuq endi naÅgi ñumib moreÅqab.’" 28 Yesus a yawo anjam degsi marsiqa a Jerusalem aiqajqa gam dauryosiq aiyoqnej. 29 Yesus a aisiqa Betfage qure ti Betani qure ti Oliv mana utruq di jojomyosiqa aqa aÅgro aiyel qariÅnjrsiqa minjrej, “NiÅgi aisib qure bei jojom di unu di brantosib donki bei tontonub unu di unqab. Donki di bunuj tamo bei nami aqa quraq di awoosaioqnej qaji. NiÅgi donki di unsibqa sil palontosib titosib osib boiy. 31 NiÅgi sil palontoqnibqa tamo bei na nenemÅgwas kiyo, ‘NiÅgi kiyaqa donki aqa sil palonteqnub?’ Degsi nenemÅgimqa niÅgi na minjiy, ‘Tamo Koba a wau ti. Deqa a donki qa mergwo.’" 32 Yesus a naÅgi aiyel degsi minjrsiq qariÅnjrnaqa aisib anjam Yesus na minjrej qaji di dauryosib donki di uneb. 33 Unsib sil palonteqnabqa donki aqa abu naÅgi na naÅgi aiyel nenemnjreb, “NiÅgi kiyaqa donki aqa sil palonteqnub?" 34 Degsi nenemnjrnabqa naÅgi aiyel na kamba minjreb, “Tamo Koba a wau ti. Deqa a donki qa mergwo." 35 Degsi minjrnab odnjrnab naÅgi aiyel donki di osib Yesus aqa areq osi gileb. Osi gilsib naÅgo segi gara jugo piqtosib donki aqa quraq di tusib Yesus soqtosib donki aqa quraq di awoteb. 36 Yesus a donki aqa quraq di awoonaqa donki a walwelosi aiyeqnaqa tamo uÅgasari naÅgi naÅgo gara jugo piqteleÅosib gamq di tueleÅoqneb. 37 Onaqa Yesus a Oliv mana utru jojomyeqnaqa aqa aÅgro gargekoba naÅgi tulaÅ areboleboleinjreqnaqa leleÅoqneb. Yesus a nami maÅwa gargekoba yeqnaqa naÅgi unoqneb deqa naÅgi Qotei aqa ñam soqtoqnsib endegsib maroqneb, 38 “Ni Tamo Koba aqa ñam na bonum deqa a ni tulaÅ geregereimeqnu. Ni gago Mandor Koba. Iga Qotei Goge Koba aqa ñam tulaÅ soqtoqnqom! LaÅ qureq di lawo kumbra gaigai sqas." 39 Onaqa tamo uÅgasari naÅgo ambleq dena Farisi qudei naÅgi tigelosib Yesus minjeb, “O Qalie Tamo, ni ino aÅgro naÅgo medabu getentetnjrime." 40 Onaqa Yesus na minjrej, “Ijo aÅgro naÅgo medabu getentqab di meniÅ naÅgi tamo bulyosib tulaÅ murqumyoqnsib Qotei aqa ñam soqtoqnqab." 41 Osiqa Yesus a Jerusalem jojomyosiq unsiqa akamej. 42 Akamosiq marej, “O Jerusalem tamo uÅgasari, bini bati endeqa niÅgi Qotei aqa kumbra qalieeb qamu niÅgi geregere lawo na unub qamu. Ariya kumbra di niÅgi qa uliejunu deqa niÅgi qalieqa keresai. 43 Deqa niÅgi quiy. Bati bei brantimqa tamo qudei na bosib niÅgi jeutÅgosib nuÅgo qure koba endi agutibqa niÅgi jaraiqa keresaiiÅgwas. Amqa naÅgi na niÅgi qoto itÅgosib tulaÅ ugeugeiÅgosib nuÅgo qure koba endi niñaqyekritqab. Osib qure aqa meniÅ kalil paraparainjrsib breinjribqa meniÅ bei meniÅ bei aqa quraq di sqasai. MeniÅ kalil segisegiqab. Jeu tamo naÅgi bosib niÅgi degÅgwab. Di kiyaqa? Qotei na niÅgi aqaryaiÅgwajqa bati brantqo di niÅgi poiÅgosai deqa." 45 Osiqa Yesus a atra tal koba miligiq gilsiqa Åam atej di tamo uÅgasari gargekoba naÅgi iÅgi iÅgi qariÅyoqnsibqa dena silali eqnab unjrsiqa naÅgi winjrnaq jaraiyeb. 46 NaÅgi jaraiyeqnabqa Yesus na minjrej, “Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, ‘Ijo tal endi pailyqajqa tal.’ Qotei aqa anjam degsi unu. Ariya niÅgi na olo tal endi ugetonubqa a bajiÅ tamo naÅgo tal bulqo." 47 Yesus a bati gaigai atra tal miligiq giloqnsiq dia tamo uÅgasari naÅgi Qotei aqa anjam palontosiq minjroqnej. Bati deqa atra tamo kokba ti dal anjam qalie tamo naÅgi ti Juda gate naÅgi ti Yesus qalib moiqajqa gam Åamoqneb. 48 Ariya tamo uÅgasari kalil naÅgi Yesus aqa anjam quqwajqa tulaÅ arearetnjroqnej. Deqa Juda gate naÅgi Yesus qalib moiqajqa gam Åamonab ugeinjrej.
