Aposel 8
PNG1 NaÅgi Stiven qalnab moinaqa Sol a di unsiqa tulaÅ areboleboleiyej. Osiqa marej, “Keretosib Stiven qalnub moiqo.” Onaqa tamo qudei Qotei aqa kumbra dauryoqneb qaji naÅgi Stiven moiyej deqa akamkobaoqnsib bosib aqa jejamu osib subq ateb. Sol a Kristen naÅgi ugeugeinjroqnej Bati deqa Jerusalem dia Juda tamo kokba naÅgi Kristen naÅgi qa minjiÅ oqetnjrnaqa ugeugeinjroqneb. Deqa Kristen naÅgi segi segi jaraiyosib Judia sawa ti Samaria sawa ti deq giloqneb. Yesus aqa anjam maro tamo naÅgi segi Jerusalem di soqneb. NaÅgi jaraiyosai. 3 Sol a dego Kristen naÅgi qa minjiÅ oqeqnaqa ugeugeinjroqnej. A naÅgo segi segi talq giloqnsiqa tamo ti uÅa ti ojeleÅoqnsiqa naÅgi joqoqnsiq aiyoqnsiqa tonto talq di breinjroqnej. 4 Yesus aqa tamo uÅgasari jaraiyeb qaji naÅgi sawa bei beiq di Qotei aqa anjam bole palontoqnsib laqneb. 5 Filip a Samaria naÅgo qure kobaqujaq gilsiq dia naÅgi Kristus aqa anjam minjroqnej. 6 Minjroqnsiqa maÅwa gargekoba yeqnaqa naÅgi unoqnsib Filip aqa anjam dauryoqneb. 7 Tamo uÅgasari gargekoba naÅgi mondor uge ti sonabqa Filip na mondor uge wiyetnjreqnaqa mondor uge naÅgi naÅgo jejamu uratoqnsib tulaÅ leleÅoqnsib jaraiyoqneb. Tamo uÅgasari jejamu lainjro qaji ti siÅga qandamnjro qaji ti gargekoba Filip na boletnjroqnej. 8 Deqa qure dia tamo uÅgasari naÅgi tulaÅ areboleboleinjroqnej. 9 Qure dia quñam tamo bei soqnej aqa ñam Saimon. A nami quñam gargekoba yoqnsiqa aqa segi ñam soqtoqnsiqa maroqnej, “E tamo kobaquja.” Degyeqnaqa tamo uÅgasari qure dia soqneb qaji naÅgi a ulaiyoqnsibqa biÅiyoqneb. 10 Deqa tamo ñam ti tamo laÅaj ti kalil qure dia soqneb qaji naÅgi Saimon aqa anjam quoqnsib dauryoqneb. Osib aqa ñam soqtoqnsib maroqneb, “Tamo endi a siÅgila koba. A Qotei aqa siÅgila na waueqnu." 11 NaÅgi degyoqneb. Di kiyaqa? Saimon a nami quñam qaloqnsiq maÅwa gargekoba yoqnej deqa. Degsi yonaq yonaq naÅgi a unoqnsib biÅiyoqneb. 12 Ariya Qotei na aqa segi tamo uÅgasari naÅgi taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqas anjam bole di Filip a palontoqnsiqa Yesus Kristus aqa ñam mare mare laqnej. Laqnaqa tamo uÅgasari gargekoba naÅgi quoqnsib are bulyoqnsib Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatoqneb. Degyeqnabqa Filip na naÅgi yansnjroqnej. 13 Onaqa Saimon a dego Filip aqa anjam di qusiqa quñam uratosiq are bulyosiq aqa areqalo Yesus qa siÅgilatej. Deqa Filip na Saimon dego osiq yansej. Yansonaqa Saimon a Filip dauryosiq laqnsiqa Qotei na Filip aqa baÅ na maÅwa gargekoba yeqnaq unoqnsiqa tulaÅ prugoqnej. 14 Bati deqa Samaria tamo uÅgasari gargekoba naÅgi Qotei aqa anjam osib Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatoqneb. Deqa Yesus aqa anjam maro tamo Jerusalem di soqneb qaji naÅgi degsi qusibqa Pita Jon wo qariÅnjrnab Samaria naÅgoq gileb. Gilsib Samaria naÅgi qa endegsib Qotei pailyeb, “O Abu, ni na Samaria naÅgi ino Mondor Bole enjrime.” Degsib Qotei pailyeb. 16 Di kiyaqa? Bati di Qotei aqa Mondor naÅgoq aiyosaisoqnej deqa. NaÅgi Tamo Koba Yesus aqa ñam na segi yanso eb. 17 Ariya naÅgi aiyel Samaria naÅgi qa pailyoqnsibqa naÅgo gateq di baÅ ateqnab naÅgi Qotei aqa Mondor oqneb. 18 Pita Jon wo naÅgi degyeqnabqa Saimon a unsiqa silali osi bosiqa naÅgi aiyel silali enjrqa osiqa minjrej, 19 “NiÅgi e dego siÅgila ebibqa e kamba tamo qudei naÅgo gateq di baÅ atoqnitqa naÅgi Mondor Bole oqnqab." 20 Degsi minjrnaqa Pita na minjej, “Qotei aqa siÅgila endi a na iga laÅa egwo. Iga silali na awaiyosai. Deqa ni silali na awaiyqa maraim. Ni kumbra ugetonum. Deqa ni ino silali qoji padalqam. 21 Ino are miligi Qotei na unqo bolesai. Deqa ni iga ombla wau endi ojqa keresai. 22 E ni numonum ino are miligi tulaÅ uge. Ino kumbra uge dena ni siÅgila na ojejunu. Deqa ni are bulyosim ino kumbra uge di urat. Osim Tamo Koba pailyimqa a ino are uge di taqal waiyetmqas. Yim a ni qa olo are boleiyqas." 24 Onaqa Saimon na minjrej, “NiÅgi segi aiyel e qa Tamo Koba pailyiy. Yimqa e padalqa merbonub di e padalqasai." 25 Ariya Pita Jon wo naÅgi qure dia Tamo Koba aqa anjam bole palontoqnsib aqa kumbra kalil qa saoqneb. Osib bati bei olo puluosib Jerusalem aiyoqnsib Samaria naÅgo qure qure kalilq di brantoqnsib Yesus aqa anjam bole minjre minjre aiyeqnab quoqneb. 26 Onaqa Tamo Koba aqa laÅ aÅgro bei a Filip aqaq aisiqa minjej, “Ni tigelosim gam Jerusalem dena Gasa qureq aiyejunu deq aiye.” Gam di wadau sawaq di unu. 27 Onaqa Filip a laÅ aÅgro aqa anjam di qusiqa tigelosiq gam deq aiyej. Aisiq Åam atej di Itiopia tamo bei a Qotei louqajqa Jerusalem gilsiq dena puluosiq Itiopia sawaq olo aiyeqnaqa gamq di turej. Tamo di a tamo kobaquja. A Itiopia naÅgo mandor aqa ñoro taqatoqnej. Mandor di aqa ñam Kandasi. A uÅa. Aqa ñoro ti silali ti kalil tamo dena taqatoqnej. 28 Aqa karis goge di awoosiqa Qotei aqa medabu o tamo Aisaia aqa anjam neÅgreÅq di so qaji di sisiyoqnsiq aiyoqnej. 29 Onaqa Mondor na Filip minjej, “Ni gilsim karis di jojomye." 30 Degsi minjnaqa Filip a ururosiq karis jojomyosiqa tamo di a Aisaia aqa anjam sisiyeqnaqa qusiqa nenemyej, “Ni anjam sisiyeqnum di aqa damu poimqo e?" 31 Onaqa tamo dena minjej, “E kiyersiy anjam endi aqa damu poibqas? Tamo bei na anjam endi aqa damu plaltosim merbimqa e poibqas.” Osiqa Filip metonaqa a karis gogetosiqa ombla awoeb. 32 Tamo di a Qotei aqa anjam endegsi sisiyoqnej, “A kaja du bul qalib moiqajqa osi gileb. Kaja naÅgi juÅgum joqetnjreqnab mequmosib unub dego kere a mequmesoqnej. 33 NaÅgi a tulaÅ ugeugeiyosib gisaÅ anjam gargekoba aqa jejamuq di laÅa qametoqneb. Deqa a mandamq endi olo sqasai. A aÅgro saiqoji unu deqa tamo qudei na aqa aÅgro bei qa marqa keresai." 34 Itiopia tamo dena anjam di sisiyekritosiq Filip minjej, “Ni e merbe. Qotei aqa medabu o qaji tamo aqa anjam endi yai qa neÅgreÅyej? A segi qa kiyo tamo bei qa kiyo neÅgreÅyej?" 35 Onaqa Filip a anjam dena utru atsiq Qotei aqa anjam qudei ti turtosiq Yesus qa saiyoqnej. 36 Onaqa naÅgi gam dauryosib aiyoqnsib gam qalaq di ya bei sonaq unsibqa Itiopia tamo dena Filip minjej, “Ni une. Ya agide. IÅgi bei na e getentbqa keresai. Deqa ni e yansbe." 37 Onaqa Filip na minjej, “Ni are bulyosim ino areqalo kalil Yesus qa siÅgilatqam di e ni yansmqai.” Onaqa minjej, “E ijo areqalo Yesus Kristus qa siÅgilatosim poibqo, a Qotei aqa Åiri." 38 Degsi minjsiqa aqa karis tigeltosiq naÅgi aiyel mandamq aisib Filip na a osiq yaq aisiq yansej. 39 Onaqa naÅgi aiyel yaq dena tigelonabqa Tamo Koba aqa Mondor na Filip loumtosiq osi gilsiqa sawa beiq di atnaqa Itiopia tamo a olo Filip unosai. A yanso ej deqa a tulaÅ areboleboleiyonaqa gam dauryosiq aiyej. 40 Onaqa Filip a Asdot qureq di brantosiq dena walweloqnsiqa qure qureq di Yesus aqa anjam bole tamo uÅgasari naÅgi minjroqnsiq gilsiq Sisaria qureq di brantej.
