Aposel 16
PNG1 Onaqa bati bei Pol a walwelosiq Derbe qureq di brantej. Dena tigelosiq Listra qureq gilej. Dia tamo bei soqnej aqa ñam Timoti. A Yesus dauryoqnej qaji. Aqa ai a Juda uÅa. A Yesus qa aqa areqalo siÅgilatej qaji. Timoti aqa abu a Grik tamo. 2 Listra qure ti Aikoniam qure ti dia Yesus aqa tamo uÅgasari naÅgi maroqneb, “Timoti a tamo bolequja." 3 Sawa dia Juda naÅgi qalieeb, Timoti aqa abu a Grik tamo. Deqa Pol a Timoti osiqa a ombla wauqa marsiqa muluÅ waiyej. 4 Bati bei naÅgi aiyel Sailas koba na gilsib qure qureq di walweloqneb. Walweloqnsibqa Jerusalem dia anjam qoseb qaji di Kristen naÅgi qusib dauryqajqa deqa minjroqnsib laqneb. Anjam di Yesus aqa anjam maro tamo naÅgo gate naÅgi ti qoseb. 5 Bati deqa Qotei na tamo uÅgasari Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilateb qaji naÅgi siÅgilatnjroqnej. Bati gaigai tamo uÅgasari gargekoba are bulyoqnsib Kristen naÅgo miligiq aiyeqnab naÅgi tulaÅ kobaoqneb. 6 Bati bei Pol na Sailas na Timoti na naÅgi qalub walwelosib Frigia sawa ti Galesia sawa ti dia Qotei aqa anjam mare mare giloqneb. NaÅgi Esia sawaq di Yesus aqa anjam marqa laqnabqa Mondor Bole na naÅgi saidnjrej. 7 Deqa naÅgi walwelosib Misia sawaq di branteb. Dena Bitinia sawaq gilqa laqnabqa Yesus aqa Mondor na naÅgi olo saidnjrnaqa naÅgi Misia sawa amble potosib sumsib torei Troas qureq di branteb. 9 NaÅgi Troas di sosibqa qolo Pol a Åeio bulosiqa Masedonia tamo bei unej. Masedonia tamo di a Pol aqa ulatamuq di tigelosiq minjej, “Ni Masedonia bosim iga aqaryaige." 10 Pol a Åeio degsi unej deqa iga tigelosim Masedonia sawaq sumem. Iga endegsi poigej, “Qotei na iga metgwo deqa iga Masedonia sawaq di tamo uÅgasari naÅgi Yesus aqa anjam bole minjroqnqom." 11 Onaqa iga Troas qureq dena qobuÅ gogetosim Samotres nui tiÅyosim sumem. Sumsim nui di buÅyosim nebeonaqa Neapolis qureq di tiryem. 12 Dena iga siÅga na walwelosim Filipai qureq di brantem. Qure di nami Rom naÅgi bosib awoeb qaji. Qure di Masedonia naÅgo qure kobaquja. Iga sumsim bati gargekoba yala qure dia soqnem. 13 Onaqa Juda naÅgo yori bationaqa iga qure polomq aisim ya qala beiq di brantem. Iga are qalem, “Ya qalaq di Juda naÅgo pailyo sawa unu kiyo?” Degosim aiyem. Aisim uÅgasari qudei dia koroesonab naÅgi itnjrsimqa naÅgi koba na awoosim Qotei aqa anjam minjroqnem. 14 NaÅgo ambleq di uÅa bei soqnej aqa ñam Lidia. A gara lent oqnsiq qariÅyeqnaqa tamo naÅgi na awaiyoqneb. Di aqa silali wau. Aqa qure utru Taiataira. A Qotei qa louoqnej qaji. A ya qalaq di sonaqa Qotei na aqa areqalo waqtetonaqa a Pol aqa anjam qusiq poiyonaqa are bulyej. 15 Deqa tamo uÅgasari Lidia aqa talq di soqneb qaji naÅgi Lidia a ti yanso eb. Onaqa Lidia na iga mergej, “E Tamo Koba a qa ijo areqalo siÅgilatonum niÅgi bole edegosib bosib ijo talq endi iga koba na sqom.” Lidia a tulaÅ siÅgilaej deqa iga aqa talq di a koba na soqnem. 16 Onaqa bati bei iga olo pailyo sawaq aiyeqnamqa kaÅgal uÅa bei bosiqa gamq di iga itgej. UÅa di a mondor uge ti soqnej. Mondor uge dena kumbra bunuqna branteleÅqas qaji di ubtosiq minjeqnaqa a kamba tamo qudei naÅgi minjroqnej. Minjreqnaqa naÅgi quoqnsib silali koba yeqnab osi giloqnsiqa aqa tamo kokba naÅgo baÅq di atoqnej. 17 Iga Pol koba na aiyeqnamqa uÅa di a iga daurgoqnsiqa tulaÅ leleÅoqnsiqa maroqnej, “Tamo naÅgi di Qotei Goge Koba aqa wau tamo. NaÅgi anjam palontoqnsib Qotei a niÅgi padalo sawaq na eleÅqajqa gam osorÅgeqnub." 18 Bati gargekoba uÅa dena anjam degsi maroqnsiq iga daurgoqnej. Deqa bati bei Pol a uÅa deqa minjiÅ oqnaqa bulosiqa mondor uge di minjej, “E Yesus Kristus aqa ñam na ni mermonum, ni uÅa di uratosim ulaÅ.” Degsi minjnaqa mondor uge dena uÅa di uratosiq ulaÅej. 19 Pol a kumbra degyej deqa uÅa di aqa tamo kokba naÅgi silali oqajqa gam saiinjrej. Gam sainjrnaqa di unsibqa Pol Sailas wo naÅgi ojsib koro sawaq joqsib gilsib Rom gate naÅgo ulatamuq di tigeltnjreb. Tigeltnjrsibqa Rom gate naÅgi endegsib minjreb, “Tamo aiyel naÅgi dena iga tamo uÅgasari qure endia unum qaji gulbe koba egeqnub. NaÅgi aiyel Juda tamo. 21 NaÅgi aiyel kumbra osorgeqnub qaji di iga Rom tamo na dauryqajqa getento koba." 22 Onaqa tamo uÅgasari kalil qure dia soqneb qaji naÅgi anjam di qusibqa Pol Sailas wo naÅgo jejamuq di une qametnjroqneb. Onaqa Rom gate naÅgi na naÅgi aiyel ojsib qaja tamo naÅgo baÅq di ateb. Atnabqa naÅgi na osib gara bumbraÅyetnjrsib bu toqoÅ na kumbaiÅnjreb. 23 NaÅgi kumbaiÅnjro gargekobatosib tonto talq di breinjrsib tonto tal taqato tamo a minjeb, “Ni na naÅgi aiyel siÅgila na tontnjrsim geregere taqatnjresoqne." 24 Degsib minjnabqa a naÅgi aiyel joqsiqa tonto tal miligiq di warum beiq di breinjrsiq ÅamtaÅ kobaquja na naÅgo siÅga gitantetnjrej. 25 Onaqa qolo jige Pol Sailas wo naÅgi tonto tal miligiq di Qotei pailyoqnsib loueqnabqa tamo naÅgi tonto talq di soqneb qaji naÅgi quoqneb. 26 Bati qujai deqa mimiÅ koba dosiqa siÅgila na tonto tal reÅgiÅyonaqa siraÅme kalil waqeleÅeb. Sil kokba kalil tamo naÅgi tontnjreb qaji di pambloÅeleÅeb. 27 Onaqa tonto tal taqato tamo a tigelosiqa Åam atej di siraÅme kalil waqeleÅesonaq unej. Deqa a are qalej, “Tonto tamo kalil naÅgi jaraiyonub.” Degsi are qalsiqa aqa serie osiq aqa segi jejamu qalqa yonaqa Pol a maosiq minjej, “Ni ino segi jejamu qalaim. Iga kalil endi unum. Iga jaraiyosai." 29 Pol a degsi tonto tal taqato tamo di minjnaqa a na qaja tamo qudei naÅgi metnjrnaq waÅal osi bonab warum suwaÅej. Onaqa a tulaÅ ulaugetosiq gindagindaÅosiq urur ti warum miligiq gilsiq Pol Sailas wo naÅgo siÅgaq di Åam quosiq Åeiej. Dena tigelosiqa naÅgi aiyel joqsiq oqedosiq nenemnjrej, “O tamo kokba aiyel, e kumbra kiye yitqa Qotei na e oqas?" 31 Onaqa naÅgi aiyel na minjeb, “Ni Tamo Koba Yesus qa ino areqalo siÅgilatime. Yimqa Qotei na ni ti tamo uÅgasari kalil ni ombla tal qujaiq di unub qaji naÅgi ti eleÅqas." 32 Degsi minjsibqa Tamo Koba aqa anjam plalteqnabqa a quoqnej. Tamo uÅgasari kalil a ombla tal qujaiq di soqneb qaji naÅgi dego quoqneb. 33 Onaqa qolo deqa tonto tal taqato tamo a na naÅgi aiyel yu qosetnjrsiqa tamo uÅgasari kalil a ombla tal qujaiq di soqneb qaji naÅgi koba na yanso eb. 34 Onaqa a na naÅgi aiyel joqsiqa aqa talq gilsib dia iÅgi anainjrej. Tamo uÅgasari kalil a ombla tal qujaiq di soqneb qaji naÅgi a ti tulaÅ areboleboleinjrej. Di kiyaqa? NaÅgi are bulyosib Qotei qa naÅgo areqalo siÅgilateb deqa. 35 Ariya nebeonaqa Rom gate naÅgi na qaja tamo qudei naÅgi qariÅnjrnab aisib tonto tal taqato tamo di minjeb, “Ni na tamo aiyel di oqeq atim naÅgi sumeb." 36 Onaqa a naÅgo anjam di qusiqa Pol minjej, “Rom gate naÅgi na qaja tamo qudei qariÅnjronub bosib e endegsib merbonub, ‘Ni na naÅgi aiyel oqeq atim naÅgi sumeb.’ NaÅgi e degsib merbonub. Deqa niÅgi aiyel are lawo sumiy." 37 Onaqa Pol a anjam di qusiqa qaja tamo naÅgi minjrej, “Aqo aiyel Rom tamo. Gate naÅgi na gago une bole babtosai. NaÅgi aqo aiyel laÅa ojsib tamo uÅgasari naÅgo Åamdamuq di kumbaiÅgosib tonto talq endi waigeb. Bini naÅgi lumu na iga olo oqeq atib sumqajqa maronub. Deqa iga sumqasai. NaÅgi segi bosib iga tonto talq endena oqeq atib sumqom." 38 Onaqa qaja tamo naÅgi olo gilsib Rom gate naÅgi Pol aqa anjam di minjrnabqa qusib ulaeb. Di kiyaqa? Pol Sailas wo naÅgi Rom tamo deqa. 39 Deqa Rom gate naÅgi Pol Sailas wo naÅgo are latetnjrqa marsibqa tonto talq aisib minjreb, “Bole, iga grotonum.” Degsib minjrsibqa siraÅ waqtetnjrsib joqsib oqedeb. Oqedosib naÅgi aiyel minjreb, “NiÅgi qure endi uratosib sumiy." 40 Degsib minjrnabqa naÅgi aiyel tonto tal uratosibqa walwelosib Lidia aqa talq gileb. Gilsib dia Yesus aqa tamo uÅgasari qudei naÅgi itnjrsibqa Yesus aqa anjam na naÅgo are siÅgilatetnjreb. Osib naÅgi uratnjrsib qure di uratosib sumeb.
