Aposel 11
PNG1 Yesus aqa anjam maro tamo naÅgi ti Yesus aqa tamo uÅgasari kalil Judia sawaq di soqneb qaji naÅgi ti anjam endegsib queb, “Sawa bei bei qaji naÅgi dego Qotei aqa anjam osib naÅgo areqaloq di siÅgilateb." 2 Onaqa bati bei Pita a Jerusalem aisiq di sonaqa Juda tamo qudei Yesus dauryoqneb qaji naÅgi na Pita ÅiriÅtosib minjeb, 3 “Sawa bei bei qaji naÅgi muluÅ unosaieqnub. Deqa ni kiyaqa naÅgo tal gogetosim naÅgi ti awoosim iÅgi uyoqnem?" 4 Onaqa Pita a naÅgo anjam di qusiqa utruq na anjam endegsi sainjrej, 5 “E Jopa qureq di pailyeqnamqa Qotei na ijo areqalo waqtetbonaqa e Åeio bulem. E Åeio bulosimqa iÅgi bei gara kobaquja bul plalosiq mutu qolqeq di ojeleÅosib laÅ goge na ura uratonab ijo ulatamuq ainaq unem. 6 Unsim geregere gara miligi peleiyosim wagme utru segi segi unjrem. Wagme juwaÅ ti amal ti bagu ti qebari ti gara miligiq di sonab unjrem. 7 Unjrsimqa kakro bei quem. A merbej, ‘O Pita, ni tigelosim wagme bei qalsim uye.’ 8 Onaqa e marem, ‘O Tamo Koba, e uyqasai! Wagme uge uge deqaji e nami uyosaioqnem. Wagme uge deqaji uyqajqa di getento koba.’ 9 Onaqa kakro di a olo laÅ goge na brantej. A marej, ‘IÅgi iÅgi e jiga saiqoji qa maronum di ni olo uge qa maraim.’ 10 Gara di degsi aiyoqalubtosiqa wagme kalil gara ti olo torei goge oqej. 11 “Bati qujai deqa tamo qalub naÅgi bosib e soqnem qaji tal meq di tigeleb. Tamo bei na naÅgi Sisaria qureq dena qariÅnjrnaq ijoq beb. 12 Bonab Qotei aqa Mondor na e merbej, ‘Ni tigelosim naÅgi qalub daurnjrsim gile. Ni are gulbeimaiq.’ Degsi merbonaqa e tigelosim naÅgi qalub daurnjrsim Yesus aqa tamo 6 agi endia tigelejunub qaji naÅgi koba na gilem. Gilsim Sisaria qureq di brantosim tamo di aqa tal gogetem. 13 Gogetonamqa tamo dena iga endegsi saigej, ‘LaÅ aÅgro bei a bosiqa ijo talq endi tigelesonaq e unem. Unnamqa merbej, “Ni na tamo qudei naÅgi qariÅnjrimqa Jopa qureq aisib dia tamo bei aqa ñam Saimon ñam bei Pita a itqab. A itosib osib babqa a na ni Qotei aqa anjam mermimqa anjam dena Qotei na ni oqas. Osim tamo uÅgasari kalil ni ombla tal qujaiq endi unub qaji naÅgi dego eleÅqas.” ‘ 15 O ijo was, tamo dena iga degsi saigonaqa e kamba anjam marqa yeqnamqa Mondor Bole a tamo kalil tal dia koroesoqneb qaji naÅgoq aiyej. Mondor a nami iga Juda gagoq aiyej dego kere naÅgoq aiyej. 16 NaÅgoq ainaqa e unsimqa Tamo Koba aqa anjam nami marej qaji deqa olo are qalem. Agi a endegsi marej, ‘Jon a ya na tamo uÅgasari naÅgi yansnjroqnej. Ariya e Mondor Bole aqa siÅgila na niÅgi yansÅgwai.’ 17 O ijo was niÅgi quiy. Iga nami Tamo Koba Yesus Kristus qa gago areqalo siÅgilatonamqa Qotei na aqa Mondor Bole iga egej. Bini sawa bei bei qaji naÅgi dego Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilateqnabqa Qotei na aqa Mondor naÅgi enjreqnu. Deqa Qotei aqa wau di e na getentqa keresai." 18 Onaqa Juda tamo Pita ÅiriÅteb qaji naÅgi aqa anjam di qunabqa naÅgo ÅiriÅ koboej. Deqa naÅgi Qotei aqa ñam soqtosib mareb, “Bole, Qotei a sawa bei bei qaji naÅgi dego are bulyetnjreqnu. Deqa naÅgi dego Åambile gaigai sqab." 19 Ariya Juda tamo Stiven qaleb qaji naÅgi na Kristen naÅgi ugeugeinjreqnab segi segi jaraiyosib Fonisia sawa ti Saiprus nui ti Antiok qure ti deq gileleÅeb. Gilsib dia Qotei aqa anjam mare mare laqneb. Laqnsibqa Juda naÅgi segi Qotei aqa anjam minjroqneb. Sawa bei bei qaji naÅgi Qotei aqa anjam minjrosaioqneb. 20 Ariya Kristen qudei naÅgi Saiprus ti Sairini ti dena tigelosib Antiok qureq aisib Grik naÅgi dego Tamo Koba Yesus aqa anjam bole minjroqneb. 21 Kristen naÅgi di Tamo Koba aqa siÅgila ti wauoqneb deqa tamo uÅgasari tulaÅ gargekoba naÅgi Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatoqnsib are bulyoqneb. 22 Onaqa Yesus aqa tamo uÅgasari Jerusalem di soqneb qaji naÅgi kumbra deqa qusibqa Barnabas qariÅyonab Antiok gilej. 23 Antiok gilsiqa Qotei a Grik naÅgi qa dego are boleiyoqnsiqa aqaryainjroqnej di unej. Unsiqa tulaÅ areboleboleiyej. Deqa a na naÅgi kalil are siÅgilatetnjroqnsiqa minjroqnej, “NiÅgi Tamo Koba a gaigai dauryoqnsib soqniy." 24 Barnabas a tamo bolequja. Mondor Bole aqaq di sonaqa a siÅgila ti wauoqnej. Aqa areqalo kalil Tamo Koba Yesus qa siÅgilatosiq soqnej. Deqa a Yesus aqa anjam mareqnaqa tamo uÅgasari gargekoba naÅgi quoqnsib Yesus aqaq boqneb. 25 Ariya bati bei Barnabas a Sol Åamqajqa marsiq Tarsus qureq gilej. 26 Gilsiq Sol Åamosiq itosiq ombla puluosib Antiok olo aiyeb. Aisib dia wausau qujai Yesus aqa tamo uÅgasari naÅgi koba na wauoqneb. Wauoqnsibqa tamo uÅgasari tulaÅ gargekoba naÅgi Qotei aqa anjam minjroqneb. Antiok dia tamo uÅgasari Yesus dauryoqneb qaji naÅgo ñam Kristen wainjreb. 27 Onaqa bati bei Qotei aqa medabu o qaji tamo qudei naÅgi Jerusalem dena walwelosib Antiok beb. 28 Bei aqa ñam Agabus. NaÅgi Antiok bonabqa Qotei aqa Mondor na Agabus medabu siÅgilatetonaqa a tigelosiqa marej, “Sawa sawa kalilq di naÅgi mam koba oqab.” Agabus a degsi marej. Mam di bunuqna Mandor Koba Klodius aqa bati qa brantej. 29 Yesus aqa tamo uÅgasari naÅgi Agabus aqa anjam di qusibqa naÅgi naÅgo segi segi silali soqnej di koroiyeb. Koroiyosib naÅgo Kristen was Judia sawaq di soqneb qaji naÅgi aqaryainjrqa marsib silali qariÅyonab naÅgoq aiyej. 30 Silali di naÅgi Barnabas Sol wo enjrnabqa naÅgi na osi aisib Kristen gate Judia sawaq di soqneb qaji naÅgo baÅq di ateb.
