Menu

2 Pita 2

PNG

1 Bole, gisaÅ anjam maro tamo naÅgi Israel naÅgo ambleq na tigelosib anjam maroqneb. NaÅgi Qotei aqa medabu o qaji tamo bolesai. Bunuqna nuÅgo ambleq na dego tamo deqaji naÅgi lumu tigelosib gisaÅ anjam koba niÅgi merÅgoqnqab. Yimqa niÅgi qudei naÅgo anjam dauryosib padalqab. Tamo naÅgi dena Gate Koba Yesus nami naÅgi awainjrej qaji a qoreiyoqnqab. Deqa mondoÅ naÅgi urur padalqab. 2 GisaÅ tamo naÅgi di kumbra uge uge yoqnibqa tamo uÅgasari gargekoba naÅgi na naÅgo kumbra di dauryosib Qotei aqa gam bole misiliÅyqab. 3 GisaÅ tamo naÅgi di mamaul ani deqa naÅgi bosib nuÅgo silali iÅgi iÅgi gisaÅ na yaiÅgoqnqab. TulaÅ nami Qotei na gisaÅ tamo naÅgi di peginjrqa bati atsiqa naÅgi qa endegsi marej, “E naÅgi padaltnjrougetqai.” Od, tamo naÅgi di bole padalqab. Qotei a naÅgi padaltnjrqa bati qa tariÅeqnu. 4 NiÅgi qalie, nami laÅ aÅgro qudei naÅgi une atoqneb. Deqa Qotei na naÅgi uratnjrosai. A naÅgi ojsiqa sub guma kobaq di breinjrej unub. Sub di ambru koba. Sub dia Åamyuwo unu. Dia laÅ aÅgro naÅgi tariÅesoqnibqa mondoÅ Qotei a naÅgo une qa peginjrsim awai uge enjrqas. 5 Tamo uÅgasari Noa aqa bati qa soqneb qaji naÅgi Qotei qoreiyeb deqa Qotei na naÅgi dego uratnjrosai. A naÅgi padaltnjrej. Awa koba aisiqa mandam ya maqonaqa dena Qotei na naÅgi padaltnjrej. Ariya Qotei a Noa padaltosai. Noa a Qotei aqa anjam palontoqnsiq tamo uÅgasari naÅgi endegsi minjroqnej, “NiÅgi kumbra bole dauryoqniy.” Deqa Qotei na Noa a ti tamo uÅgasari 7 naÅgi ti geregere taqatnjrnaqa naÅgi bole soqneb. 6 Sodom qure ti Gomora qure ti naÅgi dego Qotei na padaltnjrqa marsiqa Åamyuwo qariÅyonaqa aisiq naÅgi koitnjrnaq naÅgi torei padalekriteb. Deqa bunuqna tamo uÅgasari naÅgi Sodom Gomora ti naÅgi qa are qaloqnsib ulaoqnqab. Osib Qotei qoreiyqa uratqab. 7 Lot a kumbra bole yoqnej deqa a Sodom qureq di sosiqa tamo uge uge naÅgi kumbra ugeteqnabqa di unoqnsiqa are gulbekobaiyoqnej. Deqa Qotei na Lot olo osiqa sawa boleq di atnaqa a padalosai. 8 Lot aqa kumbra bolequja. A Sodom qureq di bati gaigai naÅgo kumbra uge unoqnsiq naÅgo anjam uge dego quoqnej. Aqa are miligi tulaÅ boledamu deqa naÅgi Qotei aqa dal anjam gotraÅyeqnabqa di unoqnsiq a prugugetoqnsiqa are tulaÅ jaqatiÅkobaiyoqnej. 9 O ijo was niÅgi quiy. Tamo Koba Qotei a nami kumbra kalil di yoqnej deqa iga qalieonum, tamo uÅgasari bini Qotei dauryeqnub qaji naÅgi gulbe iteqnabqa a na naÅgi eleÅqa kere. NaÅgi eleÅqajqa gam di Qotei a segi qalie bole. Tamo uge uge naÅgo kumbra dego Qotei a qalie bole. Deqa mondoÅ a na naÅgi peginjrsim awai uge enjrqas. 10 Tamo qudei naÅgi kumbra tulaÅ uge uge yeqnub deqa naÅgi awai ugedamu oqab. Tamo naÅgi di sambala kumbra tulaÅ jigat yoqnqajqa are prugnjreqnu. Osib naÅgi endegsib are qaleqnub, “Tamo Koba Qotei aqa anjam kalil laÅa sa anjam. Deqa iga dauryqasai.” GisaÅ anjam maro tamo naÅgo kumbra tulaÅ uge. NaÅgi kumbra endeqaji yeqnub. NaÅgi diqoqnsib naÅgo segi areqalo dauryeqnub. NaÅgi laÅ aÅgro kokba naÅgi misiliÅnjrqajqa ulaosaieqnub. 11 LaÅ aÅgro qudei naÅgi tulaÅ siÅgila koba ti unub deqa naÅgi na laÅ aÅgro kokba naÅgi di buÅnjreqnub. Ariya laÅ aÅgro siÅgila ti unub qaji naÅgi di diqosaieqnub. NaÅgi gisaÅ anjam maro tamo naÅgi bul sai. Deqa naÅgi Tamo Koba Qotei aqa ulatamuq di laÅ aÅgro kokba naÅgi misiliÅnjrosaieqnub. 12 GisaÅ tamo naÅgi di wagme juwaÅ bul tulaÅ nanarioqnsib laqnub. NaÅgi naÅgo segi jejamu qa areqalo uge uge dauryeqnub. Anjam naÅgi poinjrosai qaji di naÅgi olo misiliÅyeqnub. Iga wagme juwaÅ naÅgi ojeleÅoqnsim ñumeqnum dego kere mondoÅ Qotei na gisaÅ tamo naÅgi di ñumougetqas. 13 NaÅgi kumbra uge uge yeqnub deqa bunuqna naÅgi gulbe koba itqab. NaÅgo kumbra agiende. NaÅgi qanam jige alaÅkobaoqnsibqa ya uge uyoqnsib nanarieqnub. NaÅgi kumbra di yqajqa tulaÅ areboleboleinjreqnu. NaÅgi niÅgi ti iÅgi uyoqnsib dena nuÅgo ñam ugetoqnsib niÅgi jiga eÅgeqnub. NaÅgi gisaÅ kumbra dauryqajqa tulaÅ areboleboleinjreqnu. 14 NaÅgi gaigai uÅa qa mamaulnjreqnu deqa naÅgi sambala kumbra yqajqa are koba unu. NaÅgi une yoqnqajqa tulaÅ arearetnjreqnaqa olo uratosaieqnub. NaÅgi na tamo qudei areqalo aiye aiyelteqnub qaji naÅgi walawalainjreqnabqa naÅgi daurnjroqnsib une yeqnub. GisaÅ tamo naÅgi di tamo qudei naÅgo iÅgi iÅgi qa mamaulnjreqnu. NaÅgi kumbra di yqajqa qalie bole. Deqa Qotei na naÅgi torei padaltnjrqas. 15 NaÅgi Qotei aqa gam bole uratoqnsib nanarioqnsib laqnub. Osib naÅgi Beor aqa aÅgro Balam aqa gam dauryeqnub. Balam a nami kumbra uge yoqnsiqa silali oqajqa tulaÅ arearetoqnej. 16 Donki naÅgi anjam marqa keresai ariya donki bei a tamo bulosiqa medabu waqtosiqa Balam aqa kumbra uge deqa ÅiriÅtej. Onaqa Balam a qusiqa aqa nanari kumbra di olo uratej. Balam a nami gisaÅoqnsiqa maroqnej, “E Qotei aqa medabu o qaji tamo bole." 17 GisaÅ tamo naÅgi di ya sub bul jeÅo qaji. Jagwa na awa puyeqnaqa urur koboeqnu dego kere tamo naÅgi di babaÅ na tamo bole unub ariya naÅgi kumbra bole bei babtosaieqnub. Deqa mondoÅ Qotei na naÅgi sawa ambruq di breinjrqas. Sawa di Qotei na nami naÅgi gereiyetnjrej unu. 18 GisaÅ tamo naÅgi di medabu waqtoqnsib diqoqnsib anjam uge uge mareleÅeqnub. NaÅgi na tamo uÅgasari qudei naÅgi walawalainjreqnabqa sambala kumbra yoqnsib naÅgo segi jejamu qa areqalo uge uge dauryeqnub. Tamo uÅgasari naÅgi di ya ya endi are bulyosib tamo naÅgi Qotei qaliesai qaji naÅgo kumbra urateb. Ariya gisaÅ tamo naÅgi na naÅgi titnjreqnab naÅgi olo kumbra uge uge dauryeqnub. 19 GisaÅ tamo naÅgi dena tamo uÅgasari naÅgi walawalainjroqnsib endegsib minjreqnub, “NiÅgi iga daurgwab di kumbra bei na niÅgi taqatÅgwa keresai. Deqa uÅgum, niÅgi nuÅgo segi areqalo na kumbra kiye yqa maroqnsib yoqniy.” NaÅgo anjam di gisaÅ. Agi naÅgo segi kumbra uge uge na naÅgi tulaÅ siÅgila na ojoqnsiq naÅgi taqatnjreqnu. NiÅgi qalie, tamo bei aqa kumbra bei na a taqatesqas di a kumbra di aqa kaÅgal tamo bul sqas. 20 Bole, tamo uÅgasari naÅgi di nami gago Tamo Koba Yesus Kristus agi iga eleÅej qaji a qa bole qalieeb. NaÅgi degsib qalieeb deqa naÅgi mandam qa kumbra jigat kalil urateb. Ariya bini naÅgi puluosib kumbra jigat di olo dauryeqnub. Deqa kumbra dena naÅgi siÅgila na ojesonaq naÅgo so tulaÅ ugeeqnu. NaÅgo so uge namij dego sai. NaÅgo so olo tulaÅ ugedamueqnu. 21 NaÅgi nami kumbra bole qa gam qaliesai qamu di kere. Ariya naÅgi gam di qalieosib Qotei aqa anjam ojesoqneb. Ojesosib olo bini naÅgi anjam di qoreiyeqnub. Deqa mondoÅ naÅgi awai tulaÅ ugedamu oqab. 22 Tamo uÅgasari naÅgi di bauÅ ti bel ti bul. Yawo anjam endegsi unu, “BauÅ naÅgi Åiloqnsib olo puluoqnsib naÅgo Åilo uyeqnub.” Yawo anjam bei dego unu, “Bel naÅgi yaq di yaloqnsib olo boqnsib jagiq di briÅeqnub."

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate