Menu

1 Pita 2

PNG

1 NiÅgi Åambile bunuj eb deqa niÅgi kumbra uge kalil uratiy. GisaÅ anjam ti maqu kumbra ti are uge ti yomu anjam ti kalil di niÅgi torei uratekritiy. 2 Iga qalie, aÅgro mom naÅgi muÅgum qaq uyqajqa qarnjreqnu. Dego kere niÅgi muÅgum qaq bolequja Qotei aqaq na beqnu qaji di oqajqa are qaloqniy. MuÅgum qaq di Qotei aqa anjam. A jiga bei saiqoji. MuÅgum qaq dena nuÅgo qunuÅ aqaryaiyimqa niÅgi tulaÅ boleosib siÅgilaqab. Yim Qotei na niÅgi eleÅqas. 3 Tamo Koba a na niÅgi kumbra bole eÅgeqnu. Aqa kumbra di niÅgi uyo oneiyoqnsib mareqnub, “Bole." 4 Tamo Koba a tal ai bul siÅgila na tigelejunu. Tal ai di Åambile unu. NiÅgi tal ai deq boiy. Tal ai di tamo qudei na unsibqa uge qa marsib taqal waiyeb. Ariya Qotei na olo tal ai di giltosiqa marej, “Tal ai di tulaÅ bolequja." 5 NiÅgi dego tal ai bul Åambile unub. Qotei aqa Mondor na niÅgi aqa segi tal sqa marsiqa niÅgi gereiÅgeqnu. Deqa niÅgi Qotei aqa atra tamo bolequja sosib Yesus Kristus aqa ñam na nuÅgo segi jejamu Qotei atraiyoqnib a niÅgi qa tulaÅ arearetoqnqas. 6 Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “NiÅgi quiy. E na tal ai qujai giltosim tal siÅgilatqajqa deqa tumaq di tigeltem unu. Tal ai di tulaÅ bolequja. A siÅgila koba. E na Saion manaq di tigeltem unu. Deqa tamo naÅgi tal ai di osib naÅgo areqaloq di siÅgilatqab di naÅgi jemainjrqasai." 7 O ijo was, tal ai tuma qaji di agi Kristus. NiÅgi Kristus qa nuÅgo areqalo siÅgilateqnub deqa niÅgi mareqnub, “Tal ai di tulaÅ bolequja.” Ariya tamo naÅgi Kristus qa naÅgo areqalo siÅgilatosaieqnub qaji naÅgi tal ai di uge qa mareqnub. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tal gereiyo qaji tamo naÅgi na tal ai di arqsibqa uge qa marsib taqal waiyeb. Onaqa tal ai di Qotei na olo osiq tumaq di tigeltej unu." 8 Qotei aqa anjam bei dego nami endegsib neÅgreÅyeb, “Tamo qudei naÅgi tal ai di quraqyoqnsib maÅgaleqnub.” O ijo was, tamo naÅgi di Qotei aqa anjam gotraÅyeqnub. Utru deqa naÅgi tal ai di quraqyoqnsib maÅgaleqnub. Qotei a nami marej, “NaÅgi tulaÅ padalqab." 9 Ariya Qotei na niÅgi giltÅgej deqa niÅgi aqa atra tamo sosib a ombla mandor kokba tigelonub. Tigelosib niÅgi aqa segi kumbra boleq di sosib dauryeqnub. NiÅgi aqa segi tamo uÅgasari tiÅtiÅ unub. A na niÅgi giltÅgej deqa niÅgi aqa so bole kalil ubtekritoqnsib mare mare laqnub. Nami niÅgi ambruq di soqneb deqa Qotei na niÅgi metÅgonaqa niÅgi ambru uratosib suwaÅoq beleÅeb. SuwaÅo di tulaÅ bolequja. 10 Nami niÅgi tamo uÅgasari laÅaj soqneb. Ariya bini niÅgi Qotei aqa segi tamo uÅgasari unub. Nami Qotei a niÅgi qa are boleiyosaioqnej. Ariya bini a niÅgi qa are boleiyeqnu. 11 O ijo was bole, niÅgi mandamq endi yauÅ tamo bulosib unub deqa e niÅgi endegsi merÅgwai. NuÅgo areqalo namij ti nuÅgo qunuÅ ti ombla qoteqnub. Deqa niÅgi nuÅgo areqalo namij torei qoreiyiy. 12 Bini niÅgi sawa bei bei qaji naÅgo ambleq di unub. Deqa niÅgi naÅgo Åamgalaq di kumbra bole bole dauryoqniy. Dauryoqnib naÅgi nuÅgo kumbra di unoqnqab. Unoqnsib naÅgo yomu anjam niÅgi qa mareqnub qaji di naÅgi uratosib mondoÅ une pegiyo bati qa naÅgi Qotei aqa ñam soqtoqnqab. 13 O ijo was, niÅgi Tamo Koba a qa are qaloqnsib sawa taqato qaji tamo naÅgi ti mandor kokba ti naÅgo anjam dauryoqniy. 14 Osib tamo gate naÅgo anjam dego dauryoqniy. Tamo gate naÅgi di agi mandor kokba naÅgi na qariÅnjreqnab giloqnsib tamo uÅgasari kumbra uge uge yeqnub qaji naÅgi kamba awai uge enjreqnub. Osib tamo uÅgasari kumbra bole bole yeqnub qaji naÅgo ñam soqtetnjreqnub. 15 Qotei aqa areqalo agiende. NiÅgi kumbra bole bole yoqnibqa nanari tamo agi niÅgi yomuiÅgeqnub qaji naÅgi nuÅgo kumbra di unsibqa naÅgo anjam uge di olo uratosib mequmesqab. 16 Bole, niÅgi tamo bei aqa sorgomq di sosai. NiÅgi deqa are qaloqnsib walweloqniy. Ariya niÅgi endegsib are qalaib, “Iga tamo bei aqa sorgomq di sosai deqa uÅgum, iga kumbra uge uge yoqnqom.” NiÅgi degsib are qalaib. NiÅgi Qotei aqa kaÅgal tamo bul unub deqa niÅgi aqa sorgomq di soqniy. 17 NiÅgi tamo uÅgasari kalil naÅgi kumbra bole bole osornjroqniy. Osib nuÅgo Kristen was naÅgi qalaqalainjroqniy. NiÅgi Qotei ulaiyoqniy. NiÅgi mandor kokba naÅgo ñam soqtetnjroqniy. 18 O kaÅgal tamo, niÅgi nuÅgo wau qa gate naÅgo sorgomq di sosibqa naÅgo anjam dauryoqniy. Wau qa gate bole naÅgo anjam segi dauryoqnaib. Wau qa gate uge naÅgo anjam dego dauryoqniy. 19 NiÅgi Qotei qa are qalsib wau bole yib nuÅgo wau qa gate naÅgi laÅa jaqatiÅ eÅgwab di uÅgum. NiÅgi jaqatiÅ di qoboiyoqniy. Yimqa Qotei a nuÅgo kumbra deqa tulaÅ areboleboleiyqas. 20 Ariya niÅgi wau uge yib nuÅgo wau qa gate naÅgi deqa luÅgib niÅgi jaqatiÅ qoboiyqab di Qotei a niÅgi awai bole eÅgwasai. NiÅgi wau bole yib nuÅgo wau qa gate naÅgi na luÅgib niÅgi jaqatiÅ qoboiyqab di Qotei a nuÅgo kumbra deqa tulaÅ areboleboleiyqas. 21 Kristus a dego niÅgi aqaryaiÅgwa osiqa jaqatiÅ qoboiyosiq moiyej. Aqa kumbra di a na niÅgi osorÅgej deqa niÅgi kamba aqa kumbra di dauryosib jaqatiÅ oqnsib soqniy. Qotei a niÅgi degyqa osiqa metÅgej. 22 Kristus a une bei yosaioqnej. Aqa medabu na gisaÅ anjam bei dego marosaioqnej. 23 Jeu tamo naÅgi na a misiliÅyoqnsib anjam uge uge minjeqnab a deqa kamba anjam uge bei naÅgi minjrosaioqnej. NaÅgi a jaqatiÅ koba yeqnab a deqa olo naÅgi jaqatiÅ enjrqajqa marosaioqnej. A aqa segi jejamu osiqa Qotei aqa baÅq di uratej. Qotei agi iga geregere pegigeqnu qaji. 24 Kristus a gago une kalil qoboiyosiqa aqa segi jejamuq di gago une atsiqa a Åamburbasq di iga qa gaiÅej. Iga moiyobulosim olo Åambile sosim une aqa kumbra uratosim kumbra bole yoqnqajqa deqa osiqa Åamburbasq di iga qa gaiÅej. Jeu tamo naÅgi na Yesus qalougetosib jaqatiÅ koba yeb. Aqa jaqatiÅ dena a na iga olo boletgej. 25 Nami niÅgi kaja bul sosibqa nuÅgo segi areqalo na aleloqnsib laqneb. Ariya bunuqna niÅgi Mandor Yesus aqa areq beb deqa a na nuÅgo qunuÅ geregere taqatejunu.

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate