1 Korin 1
PNG1 E Pol. Kristus Yesus na e qariÅbej deqa e aqa anjam mare mare laqnum. Qotei aqa segi areqalo na e metbosiqa wau di ebej. O ijo was kalil, aqo gago was Sostenes wo anjam endi neÅgreÅyosim nuÅgoq qariÅyonum. NiÅgi Korin qureq di Qotei qa loueqnub qaji. Kristus Yesus na niÅgi eleÅosiqa Qotei aqa segi kumbra boleq di atej. Qotei na niÅgi aqa segi tamo uÅgasari sqa marsiqa niÅgi giltÅgej. Osiqa Kristen kalil qure qureq di gago Tamo Koba Yesus Kristus aqa ñam meteqnub qaji naÅgi dego giltnjrej. Yesus a gago Tamo Koba. A Kristen kalil naÅgo Tamo Koba. 3 Gago Abu Qotei wo Tamo Koba Yesus Kristus wo naÅgi aiyel niÅgi qa are boleinjrimqa niÅgi lawo na soqniy. 4 Kristus Yesus aqa wau na Qotei a niÅgi qa are boleiyej. Deqa e bati gaigai niÅgi qa are qaloqnsim ijo Qotei biÅiyeqnum. 5 Kristus aqa anjam iga nami niÅgi merÅgoqnem qaji di nuÅgo are miligiq di siÅgila na waueqnu. NiÅgi Kristus beteryejunub deqa Qotei na nuÅgo kumbra kalil qa ti nuÅgo anjam maro qa ti nuÅgo powo qa ti niÅgi tulaÅ keretÅgej. 7 Deqa niÅgi gago Tamo Koba Yesus Kristus a mondoÅ brantim unqajqa tariÅoqnsib unub. NiÅgi Qotei aqa Mondor aqa siÅgila ejunub deqa niÅgi siÅgila bei qa truquosaieqnub. 8 Yesus Kristus a niÅgi gaigai siÅgilatÅgoqnimqa niÅgi siÅgila na tigeloqnsib gilsib gilsib diÅo bati itqab. Yimqa gago Tamo Koba Yesus Kristus a laÅ qureq na brantim niÅgi Qotei aqa Åamgalaq di une saiqoji sqab. 9 Yesus Kristus a Qotei aqa Åiri. A gago Tamo Koba. Qotei na niÅgi metÅgej deqa niÅgi Yesus beteryosib a ombla are qujaitosib unub. Qotei a tamo bole unu deqa a niÅgi uratÅgwasai. 10 Ariya ijo was kalil, e gago Tamo Koba Yesus Kristus aqa ñam na niÅgi siÅgila na endegsi merÅgwai. NiÅgi kalil anjam qujai maroqniy. NiÅgi anjam bei bei qa ÅiriÅosib pupoeleÅaib. NiÅgi areqalo qujaitosib koba na geregere soqniy. 11 Tamo naÅgi Kloe aqa talq di unub qaji naÅgi na e endegsib merbonab quem, “Korin Kristen naÅgi ÅiriÅoqnsib anjam na qoteqnub." 12 O ijo was kalil, niÅgi anjam na qoteqnub qaji nuÅgo utru agiende. NiÅgi qudei mareqnub, “E Pol dauryo qaji tamo.” NiÅgi qudei mareqnub, “E Apolos dauryo qaji tamo.” NiÅgi qudei mareqnub, “E Pita dauryo qaji tamo.” Ariya niÅgi qudei mareqnub, “E Kristus dauryo qaji tamo.” NiÅgi anjam na qoteqnub qaji nuÅgo utru agide. 13 NiÅgi kiyaqa kumbra degyeqnub? Kristus a segi poeleÅosiq tamo gargekobaej kiyo? E Pol e segi niÅgi qa Åamburbasq di moiyem kiyo? NiÅgi ijo ñam na yanso eb kiyo? Di sai. 14 E nami nuÅgo ambleq di sosim e tamo qudei naÅgi yansnjrosaioqnem. E ijo kumbra deqa are qaloqnsim Qotei biÅiyeqnum. Od, Krispus Gaius wo naÅgi aiyel e na yansnjrem. 15 Deqa tamo bei a endegsi marqa keresai, “E Pol aqa ñam na yanso em." 16 Bole, tamo naÅgi Stefanas aqa talq di unub qaji naÅgi dego e na yansnjrem. Ariya e tamo qudei naÅgi dego yansnjrem kiyo di e poibosai. 17 Kristus na e tamo naÅgi yansnjrqa marsiq e qariÅbosai. E aqa anjam bole palontqajqa osiq e qariÅbej. Deqa e mandam tamo naÅgo powo na Kristus aqa anjam palontosaieqnum. E degyeqnum qamu Kristus a Åamburbasq di moiyej di a laÅa moiyej qamu. 18 Tamo naÅgi padalqa gamq di unub qaji naÅgi mareqnub, “Kristus a Åamburbasq di moiyej anjam di nanari anjam.” NaÅgi degsib mareqnub. Ariya iga Qotei na eleÅeqnu qaji iga mareqnum, “Kristus a Åamburbasq di moiyej anjam di Qotei aqa siÅgila ti unu." 19 Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Powo tamo naÅgo powo e na taqal atetnjrqai. Qalie tamo naÅgo qalie dego e na kobotetnjrqai." 20 O ijo was kalil, powo tamo ti dal anjam qalie tamo ti naÅgi qa iga kiyersi marqom? Iga endegsi marqom. NaÅgi mandam qaji powo ejunub deqa Qotei na naÅgi olo nanaritnjreqnu. Od, tamo naÅgi anjam na qotqajqa arearetnjreqnu qaji naÅgi di Qotei na olo nanaritnjreqnu. 21 Mandam tamo naÅgo powo na naÅgi Qotei qalieqa keresai. Qotei na aqa segi powo na gam getentetnjrej deqa naÅgi a qa qalieqa keresai. NaÅgi a qa qalieqajqa gam bei a na osornjrej. Gam agiende. Anjam iga palonteqnum qaji di tamo naÅgi qusib Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatqab di Qotei na naÅgi eleÅqas. Gam dena qujai naÅgi Qotei qa qalieqab. Ariya tamo qudei naÅgi anjam di quoqnsib mareqnub, “Di nanari anjam." 22 Agi Juda naÅgi Qotei aqa maÅwa laÅa unqajqa mareqnub. Grik naÅgi mandam qaji powo oqajqa tulaÅ siÅgilaeqnub. 23 Kristus a Åamburbasq di moiyej anjam di iga palontoqnsim laqnam Juda naÅgi quoqnsib uge qa mareqnub. Grik naÅgi anjam di quoqnsib nanari qa mareqnub. 24 Ariya tamo uÅgasari Qotei na metnjrej qaji di Juda ti Grik ti naÅgi qalie, Kristus a Qotei aqa siÅgila ti powo ti unu. 25 Mandam tamo naÅgi mareqnub, “Anjam di nanari anjam.” Di sai. Anjam di Qotei aqa powo ti unu. Anjam dena mandam tamo naÅgo powo tulaÅ buÅyejunu. Mandam tamo naÅgi mareqnub, “Anjam di siÅgila saiqoji.” Di sai. Anjam di Qotei aqa siÅgila ti unu. SiÅgila dena mandam tamo naÅgo siÅgila tulaÅ buÅyejunu. 26 O ijo was niÅgi are qaliy. Qotei na niÅgi metÅgej bati deqa niÅgi gargekoba mandam qaji powo saiqoji soqneb. NiÅgi gargekoba siÅgila saiqoji soqneb. NiÅgi gargekoba ñam saiqoji soqneb. 27 Tamo qudei naÅgi mandam qaji powo ejunub deqa naÅgi mareqnub, “Tamo Qotei na giltnjrej qaji naÅgi nanari tamo.” Yeqnab nanari tamo naÅgi dena olo mandam qaji tamo naÅgi di jemai enjreqnub. Tamo siÅgila ti unub qaji naÅgi mareqnub, “Tamo Qotei na giltnjrej qaji naÅgi siÅgila saiqoji unub.” Yeqnab tamo siÅgila saiqoji naÅgi dena olo mandam qaji tamo naÅgi di jemai enjreqnub. 28 Tamo ñam ti unub qaji naÅgi mareqnub, “Tamo Qotei na giltnjrej qaji naÅgi ñam saiqoji unub.” Yeqnab tamo ñam saiqoji naÅgi dena olo mandam qaji tamo naÅgi di ñam aguq atetnjreqnub. 29 Deqa iga qalieonum, Qotei aqa Åamgalaq di tamo bei na aqa segi ñam soqtqa keresai. 30 Qotei a segi na niÅgi Kristus Yesus aqa baÅq di atej. Deqa Kristus aqa wau na iga Qotei aqa powo ejunum. Kristus aqa wau na iga tamo bole tiÅtiÅ unum. Aqa wau na iga Qotei aqa segi kumbra boleq di sosim walweleqnum. Aqa wau na Qotei a gago uneq na iga awaigej deqa gago une na iga olo taqatgwa keresai. 31 Utru deqa iga gago segi ñam soqtqa keresai. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tamo bei a ñam bei soqtqa marsimqa a Tamo Koba aqa ñam segi soqteme."
